Novi list: 20. 12. 2000.
ZAMJERKE ŠESTORKE - ŠESTORCI
Svi nezadovoljni koalicijom
Nijedna od stranaka šestorke njenim funkcioniranjem nije u potpunosti zadovoljna - čak je i samozatajni HSS ovog vikenda ispalio nekoliko kritika na tu adresu, što bi moglo defin
itivno potvrditi da stvari ne idu baš najboljePiše: Jasmin KLARIĆ
ZAGREB - Nakon jedanaest mjeseci od preuzimanja vlasti, o koaliciji šestorke se može sa sigurnošću reći možda tek jednu stvar - nijedna od stranaka koje ju čine njenim funkcioniranjem nije u potpunosti zadovoljna. Eto, čak je i samozatajni HSS ovog vikenda ispalio nekoliko kritika na tu adresu, što bi moglo definitivno potvrditi da stvari nisu baš najbolje. No, s druge strane, ako se uzme u obzir stanje u kojem je šestorka preuzela drža
vu nakon 3. siječnja, te činjenicu da se radi o prilično različitim strankama, povremena nezadovoljstva i neslaganja idu u “rok službe”. Štoviše, sukoba koji bi vladajuću koaliciju doveli skroz do granice raspada nije bilo, a to u uvjetima u kojima rade Račan i ostali ipak nije zanemarivo postignuće. No, kako su ovoj vlasti ostale još tri neizvjesne godine mandata, prognoze nisu najpametnija stvar. Umjesto toga, bolje je dati kratki pregled osnovnih stvari koje pojedina stranka vladajuće koalicije zamjera funkcioniranju trećesiječanjske vlasti.Galić na nišanu liberala
SDP - Račanovu stranku živcira kritiziranje iz redova koalicije, koje, barem javno, uglavnom dolazi od manjih stranaka. Njima je nelogično da stranke koje sudjeluju u vlasti tu istu vlast kritiziraju. SDP-ovci zamjeraju i HSLS-u na pretjeranom stranačkom kadroviranju. Dio SDP-a, pak, nedostatak stranačkog kadroviranja i forsiranje nestranačkih stručnjaka zamjera vlastitoj stranci. Jednom dijelu SDP-ovaca se ne sviđa i odumiranje stranačkog rada. Naime, vrh stranke je svoje polje djelovanja preselio u Vladu, a na Iblerovom trgu (sjedište SDP-a), odavno nema gužve. Mladi dio socijal-demokrata Budišinim liberalima zamjera i nedostatak - liberalnosti! Naime, kod pokušaja SDP-a da se posjedovanje manjih količina lakih droga prebaci iz kaznenog u prekršajno pravo, HSLS im nije dao podršku i inicijativa nije prošla.
HSLS - Oni su korektiv koalicije kad su u pitanju nacionalni interesi. Još u kolovozu je Dražen Budiša dignuo glas zbog generala Petra Stipetića i Haaga, a u Nizozemsku je nedavno prvi pisao Goran Granić. Dijelu socijal-liberala se ne svidaju i velika budžetska davanja za socijalu, nauštrb gospodarstva. Stranka ne cijeni ni “nepristranost” HTV-a, a direktor te kuće, Mirko Galić se često zna naći na “nišanu”. Ne sviđa im se ni HNS-ovo često busanje u prsa s tezom da su oni sad druga stranka u koaliciji. Budiša je predložio i aneks koalicijskog ugovora kojim bi se šestorka obavezala na nove izbore u slučaju da se promijene odnosi u vladajućoj koaliciji.
HSS - Od konkretnih zamjerki čula se tek ona da je HSS “nezadovoljan radom koalicije na nižim razinama” (Tomčić). Također, ni HSS kao ni ostali, nije zadovoljan brzinom rješavanja gospodarsko-socijalne krize u zemlji.
Stari koče promjene
IDS - Jedan od žešćih kritičara poteza vlasti je Damir Kajin, potpredsjednik stranke. Predsjednik Ivan Jakovčić se, pak, više bavi svojim Ministarstvom za europske integracije, no nije zabilježeno da se javno suprotstavljao Kajinovim tezama. Dakle, IDS Vladi zamjera što nije napravljena žešća “čistka” među državnim službenicima, jer, drže u IDS-u, stari kadrovi usporavaju promjene. IDS, također, uglavnom kroz Kajinova usta ogorčeno prosvjeduje na svaku mjeru koja ugrožava socijalni status građana.
HNS - Kroz usta ministra Radimira Čačića, među prvima se usprotivio Vladinoj strategiji razvoja, rast BDP-a od nekih 3.5 posto u naredne četiri godine je po njima premalen. HNS se zalaže za predviđanje viših stopa rasta, što znači i veći rizik na koji većina u Vladi očito nije spremna.
LS - Na tezi o potrebi kritiziranja aktualne vlasti je Zlatko Kramarić dobio unutarstranačke izbore. Ako se kaže da je Kajin kao pojedinac najžešći kritičar vladajuće koalicije iz njenih redova, onda ta titula u kategoriji stranaka sigurno pripada LS-u. I liberali se bore za veće stope razvoja (“Što će nam ekonomska stabilnost sa skoro pola milijuna nezaposlenih”, Kramarić). LS-ovci Vladi zamjeraju nedostatak cjelovite gospodarske strategije, te izgubljeno predizborno vrijeme, kad je baš LS predlagao da se ta strategija donese. Također, više od svih, LS zamjera ignorantski odnos koalicijske većine prema manjim strankama.