SARAJEVO, 20. prosinca - Premda je od izbora u Bosni i Hercegovini prošlo već više od mjesec dana, još uvijek je neizvjesno tko će formirati novu izvršnu vlast na državnoj, entitetskim i u većini od deset federalnih županija. I dalje je ključno pitanje hoće li biti formirana tzv. Demokratska alijansa za promjene, odnosno hoće li Haris Silajdžić pristati ući u koaliciju s Lagumdžijinim SDP-om i skupinom manjih stranaka. Također, u Republici Srpskoj zanimljivo je pitanje može li biti formirana vlada koju bi podržao SDS, a u koju ne bi ušli predstavnici te stranke, jer međunarodna zajednica prijeti obustavom pomoći tom entitetu ukoliko SDS uđe u vladu.

U Federaciji BiH, pak, moglo bi doći do krize ukoliko HDZ ne uđe u izvršnu vlast, jer čelnici te stranke i Hrvatskog narodnog sabora najavljuju da eventualna koalicija Lagumdžije i Silajdžića ne bi mogla vladati na prostorima s hrvatskom većinom gdje je HDZ dobio gotovo plebiscitarnu podršku. Vodeći međunarodni službenici u BiH, poput šefa OESS-ove misije u BiH Roberta Barryja, već su zatražili pomoć Račanove vlade odnosno korištenje njezinog političkoga utjecaja da bi se zaustavile »protudaytonske aktivnosti« HDZ-a i stranaka okupljenih u Hrvatskom narodnom saboru.

No, utjecaj službenoga Zagreba na hrvatsku politiku u BiH jako je oslabljen nakon parlamentarnih izbora 3. siječnja te nešto kasnije izbora Stjepana Mesića za predsjednika, a posebno nakon svođenja pomoći za financiranje HVO-a na gotovo simboličnu razinu. Zbog toga će jedan uvaženi političar, kakav je lider republikanaca Stjepan Kljuić, kazati da je »politika današnjeg vrha u Hrvatskoj gotovo jednako loša kao i ona HDZ-ova, samo sada je riječ o drugoj krajnosti - uporno se ignorira nužnost pomoći Hrvatima u Bosni i Hercegovini.«

Dakle, golemi problemi i dvojbe u BiH postoje kad je riječ o formiranju vlasti na svim ključnim razinama. Glavni uvjet Harisa Silajdžića za ulazak u alijansu »svi protiv nacionalnih stranaka« provedba je odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti svih naroda na cijelom teritoriju zemlje. Praktično, traži se izmjena postojećeg ustroja Republike Srpske, odnosno uvođenje dvodomnog parlamenta u taj entitet, tako da bi se i u RS o pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa odlučivalo u Domu naroda kakav već postoji u Federaciji.

Silajdžić je, nakon povratka s liječenja u Njemačkoj, ovakav zahtjev još jednom ponovio visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Wolfgangu Petritschu s kojim se sastao početkom tjedna. Navodno, Petritsch mu je dao načelni pristanak, a međunarodni bi eksperti trebali proučiti sve pravne i političke elemente za donošenje jedne takve krupne odluke. Zanimljivo je da i Krešimir Zubak, lider NHI-ja, jedne od stranaka koje bi trebale participirati u koaliciji, očekuje da bi već u 2001. godini trebali biti ustanovljeni mehanizmi kojima bi se Bošnjacima i Hrvatima trebao omogućiti koliko-toliko ravnopravan položaj u srpskom entitetu.

No, veliko je pitanje i to što će se događati u samoj RS i koliko su tamošnji političari poput lidera PDP-a Mladena Ivanića spremni pristati sudjelovati u koalicijama, nužnim za uspostavu vlasti na državnoj razini, ukoliko bi bili ispunjeni svi ili većina uvjeta koje postavlja Silajdžić. Za početak, Ivanić poziva na spremnost za kompromis i tvrdi da je doista moguće formirati vladu bez nacionalnih stranaka, ali da je preduvjet za formalno stvaranje alijanse odustajanje od nekih početnih pregovaračkih pozicija stranaka koje bi u tome trebale sudjelovati. Ivanić je čak iznio i ideju da se postigne dogovor o formiranju tijela vlasti, s tim da se kasnije definiraju načela za formiranje alijanse.

Alenko Zornija