Da nije bilo svađe hrvatske Vlade i Haaškog tužiteljstva, pregovori Hrvatske i Europske unije o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju prošli bi u najboljem mogućem scenariju. Hrvatski pregovarački tim, na čelu s voditeljem Nevenom Mimicom, u Bruxellesu je završio prvi krug pregovora bez ikakve zamjerke.

Nacrt sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sadrži dobar dio uvjeta i standarda koji će Hrvatskoj biti potrebni u trenutku kad podnese zahtjev za punopravno članstvo.

Pregovori o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju zapravo su pripreme sposobnosti da se Hrvatska uhvati u koštac s postojećim stanjem u zemlji, gotovo uništenom ekonomijom, nesređenim stanjem u pravosuđu i visokim stanjem deregulacije u svim segmentima hrvatskog društva. Od siječanjskih izbora hrvatska je Vlada učinila malo ili gotovo ništa na provedbi reformi potrebnih za ispunjavanje kriterija Europske unije. Početak pregovora u Buxellesu stoga je važan i za tjeranje hrvatskih vlasti da, što je prije moguće, ispune europske standarde i harmoniziraju zakonodavstvo u skladu sa EU-ovim pravilima.

Hrvatska također prvi put pregovara s Europskom unijom o konkretnim, tehničkim pitanjima, pa je vrlo brzo nakon Zagrebačkog summita prevladala politička zbrka o tome želi li EU vezati Hrvatsku uz ostatak regije i što za Hrvatsku znači regionalni pristup.

Zbog unutarnjopolitičkih nebuloza, pregovori u Bruxellesu došli su u pravi čas. Europska je unija hrvatskim pregovaračima jasno rekla što od Hrvatske želi i da nema nikakve namjere vezivati je uz ostale zemlje kad je riječ o napretku. Drugim riječima, ritam ulaska Hrvatske u Europsku uniju najvećim će dijelom ovisiti o sposobnosti Hrvatske da prihvati, a što je još važnije i provede potrebne uvjete. Pregovori zapravo i nisu pregovori. O uvjetima i standardima se ne pregovara, nego samo o vremenskim rokovima njihove primjene.

Hrvatski su pregovarači u Bruxellesu Europskoj uniji kazali da će Hrvatska surađivati s Haaškim sudom i najavili skori susret glavne tužiteljice Haaškoga suda Carle del Ponte i predstavnika hrvatske Vlade, pa je time otklonjena prvotna napetost i zabrinutost službenog Bruxellesa. Kao što je to često bilo u posljednjih deset godina, tako je i sada hrvatska diplomacija u Bruxellesu poslužila kao tampon i metoda ublažavanja krivih i diletantskih poteza domaće politike. Hrvatskoj je sada ipak bilo lakše, jer je naša zemlja prvi put postala službenim dijelom EU politike, a problemi među partnerima se rješavaju razgovorima i pregovorima.

Još samo prije godinu dana Hrvatska bi, zbog svađe s Haaškim sudom, trpjela mnogo veće posljedice. To bivša vlast nikad nije shvatila. Hrvatska i EU su za sljedećih šest mjeseci, odredile iznimno brz ritam pregovora, pa se tako očekuje da će Hrvatska već prije Ijeta dobiti status pridružene članice EU. Nakon toga čekaju je 80 tisuća stranica uvjeta za punopravno članstvo. Pregovori u Bruxellesu bili su tehnički, nisu bili zanimljivi, ali su bili iznimno važni.

U isto vrijeme, u Bruxellesu je pregovarao i hrvatski pregovarački tim za podjelu imovine bivše Jugoslavije. Pregovori nisu donijeli ništa novo niti revolucionarno, a ponajmanje rješenje. Oko sukcesije bit će još iznimno mnogo posla, jer jugoslavenska delegacija nije željela razgovarati o detaljima i konkretnim pitanjima, nego samo načelno. No karte su ovoga puta ipak na strani zemalja sljednica. SR Jugoslavija taktizira zbog uvjeta MMF-a. Jednostavno rečeno, ako ne prihvate ravnopravnost svih pet zemalja u podjeli imovine bivše Jugoslavije, MMF im neće dati niti centa. Stoga se jugoslavensko izaslanstvo silno trudilo pokazati kako su za konstruktivan dogovor. Novi pregovori, sazvani već za veljaču, bit će mnogo konkretniji i tada će se SRJ naći u iznimno teškoj poziciji. Hrvatska je, pak, prvi put u položaju da pritisne SRJ.

Oba pregovaračka procesa u Bruxellesu završila su se, po hrvatske pregovarače, iznimno povoljno. Ritam kojim Europska unija želi Hrvatsku što prije u svome društvu, obvezuje hrvatsku Vladu i opominje je da su unutarnjopolitičke trzavice zbog sebičnih unutarstranačkih interesa vrlo štetne na međunarodnom planu. Manevar s Haagom bio je jeftin, brzo potrošen unutarnjopolitički trik koji je u međunarodnim krugovima ocijenjen kao neozbiljan i neodgovoran. EU je zasada prihvatila hrvatska objašnjena oko Haaga. No ako se svađa Hrvatske i Haaškog suda nastavi do lipnja, mogla bi se negativno odraziti na potpisivanje sporazuma EU.