Slobodna Dalmacija: 22. 12. 2000.

FLORENCE HARTMANN, GLASNOGOVORNICA HAAŠKOG TUŽITELJSTVA, U IZJAVI ZA SLOBODNU DALMACIJU:

NE ISTRAŽUJEMO LEGITIMITET AKCIJA, NEGO RATNE ZLOČINE

Nije naš posao da ocjenjujemo legitimitet akcije. Bila neka akcija legitimna ili ne, ako su tijekom njezina provođenja počinjeni ratni zločini ili zločini protiv čovječnosti, onda mi to u skladu s našim Statutom i istražujemo, kaže glasnogovornica Hartmann

Piše: Bisera LUŠIĆ

ZAGREB/ HAAG — Glasnogovornica Haaškoga tužiteljstva Florence Hartmann Slobodnoj Dalmaciji u četvrtak je kazala kako ne želi komentirati izjavu ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića o tome da general Stipetić neće razgovarati s haaškim istražiteljima sve dok se točno ne pojasni njegov status, način i razlozi razgovora.

— Već sam kazala kako mi ne možemo potvrđivati nikakva imena. Ako mediji sada spominju neka imena, mogu samo reći da neka osoba može u vrlo različitim kategorijama razgovarati s haaškim istražiteljima. Spominjanje nekog imena ne znači ništa. Uostalom, mi s hrvatskom Vladom imamo internu korespondenciju i mislim da o nekim pitanjima javnost ne bi niti trebala biti obaviještena — naglasila je glasnogovornica Hartmann.

Ipak, prokomentirala je zaključak Odbora za nacionalnu sigurnost o tome da s Haaškim sudom nema suradnje ako Haag sumnjiči i Domovinski rat.

— Ako se istražuju neke operacije, primjerice Oluja, znači da se istražuje jesu li se dogodili neki zločini, a koje mi istražujemo u sklopu naše nadležnosti. To će se, dakle, istraživati i suditi ako postoje optuženici za neki zločin. No, nije naš posao da ocjenjujemo legitimitet akcije. Bila neka akcija legitimna ili ne, ako su tijekom njezina provođenja počinjeni ratni zločini ili zločini protiv čovječnosti, onda mi to u skladu s našim Statutom i istražujemo. Nas zanimaju isključivo ratni zločini, ne legitimitet nekih akcija u cjelini — pojasnila nam je glasnogovornica haaškog Tužiteljstva. Ona je stoga spomenula i primjer procesuiranja zločina u Ruandi, jer je Sud objavio da će istraživati pokolje za koje se pretpostavlja da su počinjeni od Tutsija, koji su bili žrtve genocida Hutu milicije.

— Mi ne negiramo da se dogodio genocid, ali ako je i druga strana počinila neke zločine, moramo ih istražiti. Stoga će Haaški sud u slučaju Ruande istraživati i ono što je radila Patriotska fronta Tutsija — ističe Hartmann.

Glavna tužiteljica Carla del Ponte na posljednjoj konferenciji za novinare podsjetila je na međunarodne obveze koje je Hrvatska preuzela. Ona smatra da je problem suradnje eskalirao djelomično i zbog završetka suđenja Dariju Kordiću.

Naime, upravo je taj predmet naglasio potrebu s hitnom suradnjom, premda hrvatske vlasti nisu na vrijeme poslale sve dokumente koje bi Raspravno vijeće u završnici sudskog procesa moglo uzeti u obzir.

Izjave jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice koji je rekao da bi se procesi ostvarenja pravde trebali vratiti u zemlje regije, glavna tužiteljica je ovako prokomentirala:

— SR Jugoslavija nije i još dosta godina neće biti u poziciji pravično suditi Miloševiću za optužbe koje su podignute - kazala je Del Ponte, a kao jedan od razloga navela podatak da je rasprava u Beogradu obično usredotočena na samu Srbiju, kao Miloševićevu žrtvu te javno upitala što je pak s Bošnjacima, kosovskim Albancima i Hrvatima koji su također bili žrtve Miloševićeve politike. Carla del Ponte objavila je da bi sve istrage trebale biti dovršene do kraja 2004. godine, kako je i ranije planirano, a njezina strategija traženja tajnih optužnica također će se nastaviti. U Bosni i Hercegovini kopije naloga za uhićenje prosljeđivat će se izravno SFOR-u.

Imovina zločinaca kao kompenzacija žrtvama

Optužnica protiv Slobodana Miloševića, tvrdi Carla del Ponte, bit će proširena i njezin je stav da se bivšem jugoslavenskom predsjedniku i ostalim optuženima iz SR Jugoslavije mora suditi u Haagu.

— U tom cilju provodim istrage u vezi s financijskom imovinom optuženih. Željela bih vidjeti novac s njihovih bankovnih računa zamrznut i jednog dana stavljen na raspolaganje kao kompenzacija žrtvama. Ovo pitanje je već pokrenuto pred Vijećem sigurnosti — istaknula je Del Ponte.