Na što se konkretno obvezala hrvatska Vlada ugovarajući novi, jednoipolgodišnji stand by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom? Novosti je mnogo, a jednom od njih može se smatrati i to što taj dogovor nije ni u kakvu statusu tajne, nego ga javnost može temeljito iščitati iz Memoranduma o ekonomskoj i financijskoj politici koji je svima dostupan. Zanimljivo je i to da Vlada unaprijed najavljuje kako neće koristiti oko 250 milijuna dolara kredita (ili 200 milijuna tzv. specijalnih prava vučenja) na koje ima pravo za trajanja aranžmana. Hrvatska je devizna likvidnost posve dovoljna i bez tog novca. Aranžman s Fondom više će značiti u smislu stručne potpore i konzultacija s ekspertima te institucije, te kao potvrda stranim investitorima da hrvatske vlasti vode razumnu i uspjelu ekonomsku politiku.

U vrijeme kad su dogovori o novom stand by aranžmanu bili na vrhuncu, nezaposlenost je u Hrvatskoj dosegla razinu od oko 21 posto. Zato nije čudno što Vlada u dokumentu poslanom MMF-u napominje da je njezin glavni srednjoročni cilj povećati zaposlenost i životni standard stanovništva. Vladina gospodarska strategija zato je usmjerena na to da se postignu visoke, ali na dulji rok održive stope rasta, da se pritom zadrži stabilnost cijena i postigne nešto što Fond posebice zanima, a to je sigurno izvršavanje deviznih obveza prema inozemstvu.

Vlada je precizirala sve poteze koje namjerava poduzeti za trajanja stand by aranžmana, naznačivši i vremenske okvire unutar kojih ih namjerava ostvariti. Glavnina mjera usredotočena je na smanjivanje proračunskog deficita, uključujući deficite mirovinskog i zdravstvenog fonda. Iza toga se krije niz mjera štednje, od smanjivanja broja zaposlenih, do ograničavanja nekih socijalnih prava. U dokumentu o Vladinoj ekonomskoj politici, koji je poslan MMF-u, stoji među ostalim da će se broj državnih službenika smanjiti 10.000 tijekom godine. U MUP-u će se broj zaposlenih smanjiti za 4000, velikih će redukcija broja zaposlenih biti i u Ministarstvu obrane, a i u drugim resorima. Smanjivanje broja zaposlenih bit će najavljeno krajem ožujka, do kada bi trebao biti prihvaćen i novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima. Neke uštede možda će ići i prije toga roka i to tako da bi se višak zaposlenih poslao na odmor uz punu plaću, ali bez plaćanja naknada.

Smatra se da su razmjerno velike plaće u državnom sektoru vukle za sobom plaće u privatnom sektoru, što je s visokim porezima i doprinosima neprestano poskupljivalo cijenu rada u Hrvatskoj. Vlada hoće okrenuti taj trend, ali ne tako da stradaju ljudi s najnižim primanjima. Zato je razdoblje od dolaska na vlast do sklapanja novog aranžmana s MMF-om iskorišteno za smanjenje poreznog tereta za neke skupine stanovništva i poduzetnike, čime je Vlada ujedno ostvarila neka predizborna obećanja. Podsjetimo da je tijekom godine povećana neoporeziva osnovica dohotka, da su smanjeni doprinosi koje poslodavci plaćaju za socijalno osiguranje, produljen je rok naplate PDV-a, a uvode se porezne olakšice i subvencije za novo zapošljavanje. Rezovi na plaće u državnom sektoru pridonijet će, vjeruje Vlada, da se dio ljudi okrene od državnog prema privatnom sektoru. Jeftinija država ostavit će više novca poduzetnicima, a usporavanje rasta plaća njima će biti poticaj da više ulažu u razvoj.

Vladino pismo Horstu Köhleru, generalnom direktoru MMF-a, u kojem se iznose dokazi spremnosti za izvršavanje dogovorenih obaveza, potpisali su Slavko Linić i Mato Crkvenac u ime Vlade, te guvener Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Najkasnije u veljači iduće godine o aranžmanu s Hrvatskom izjasnit će se Izvršni odbor MMF-a, no nakon svih priprema i dogovora teško je zamisliti da bi MMF uskratio zeleno svjetlo.

Do kraja prvoga tromjesečja odgovornost za održavanje izgradnje prometnica trebala bi biti prebačena na posebnu agenciju, a promijenit će se i dosadašnji način financiranja prometne infrastrukture. U planu je do istog roka povećanje trošarina na benzin i dizel gorivo 0,3 kune po litri. Vlada ne namjerava uvesti nikakve porezne novosti, niti mijenjati doprinose u vrijeme trajanja stand by aranžmana s MMF-om, a to se isto tako odnosi na 22-postotnu stopu PDV-a.

Uz već najavljeno smanjenje naknada za bolovanje u sklopu reforme zdravstvenog sustava, predviđa se uvođenje ograničenja rashoda u poliklinikama. U prvom tromjesečju iduće godine, prema rasporedu mjera za provođenje stand by aranžmana, Vlada također namjerava predložiti zakonske izmjene na temelju kojih će se smanjiti neke beneficirane mirovine, socijalna davanja za veterane Domovinskog rata te plaće zdravstvenih radnika zaposlenih na području posebne državne skrbi. Do kraja prvog tromjesečja trebao bi biti usvojen zakon o državnim službenicima i namještenicima, koji će uvesti jednake plaće za iste poslove bez obzira na to u kojem se ministarstvu obavljaju. Otkazni rok u državnim službama bit će skraćen na osam mjeseci.