Ni jedan državni odvjetnik nije u proteklih deset godina uspio odraditi osmogodišnji mandat. Mijenjali su se po potrebi i diktatu dnevne politike. Bili su to redom Željko Olujić, Vladimir Šeks, Stjepan Herceg, Krunoslav Olujić, Marijan Hranjski i Berislav Živković. Nakon Živkovićeve ostavke, dužnost v. d. državnog odvjetnika obavlja zamjenik državnog odvjetnika Slavko Zadnik. Mijenjao se i naziv institucije, pa su javni tužitelji, kako se tvrdilo u skladu s hrvatskom pravnom tradicijom, preimenovani u državne odvjetnike premda je smisao njihova djelovanja u zaštiti javnih interesa, koji nužno ne moraju poklapati s državnim. Umjesto da zaštite interese javnosti da bi bila informirana, da zna, ganjali su novinare koji su previše znali. Tako je i pokušaj da državni odvjetnici, pod firmom zaštite državnih interesa štite ugled pet najviših državnih dužnosnika, neslavno propao.

Mijenjala se i pozicija Državnog odvjetništva u sustavu državne vlasti. Bilo je dio sudbene vlasti, gdje mu nije bilo mjesto jer je Državno odvjetništvo samo jedna od strana u postupku. Nedavnim promjenama Ustava Državno odvjetništvo više nije dio sudbene vlasti. Kao samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno je i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih dijela, kao i do sada, ali i poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine RH, jer mu je priključeno dosadašnje javno pravobraniteljstvo. O imenovanju razrješenju i disciplinskoj odgovornosti državnih odvjetnika i njihovih zamjenika odlučivalo je Državno sudbeno vijeće. Ubuduće će to činiti posebno Držano odvjetničko vijeće. Ono će imenovati zamjenike državnih odvjetnika, a za državne odvjetnike, kao čelne osobe koje se bave upravnim i organizacijskim poslovima, zakonom će biti određen poseban način imenovanja. Za sada je promjenama Ustava samo predviđeno da Glavnog državnog odvjetnika na vrijeme od četiri godine imenuje Zastupnički dom na prijedlog Vlade i uz prethodno mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe. I dok bi se Glavnog državnog odvjetnika, jer je nakon ostavke Berislava Živkovića ostalo upražnjeno, još i moglo imenovati izravnom provedbom ustavne odredbe, svi drugi kadrovski zahvati ili eventualni disciplinski postupci morat će sačekati do donošenja novog Zakona o Državnom odvjetništvu, uskladenog s Ustavom.

Izrada novog Zakona o Državnom odvjetništvu, za razliku od onih sudbenih koji su već doneseni i upravo stupaju na snagu, produljila se zbog traženja najboljih rješenja za uklapanje Državnog pravobraniteljstva u Državno odvjetništvo. U najboljem slučaju prijedlog zakona u saborsku proceduru može stići u siječnju. Njegovim prihvaćanjem još će biti određdeni i rokovi za imenovanje čelnika u Državnom odvjetništvu po novoj proceduri.