Vlada, koja je krajem prošlog tjedna izviještena o završetku pregovora, smatra da je dobivanje povjerenja međunarodnih financijskih institucija od veće važnosti nego pravo na povlačenje financijskih sredstava. Naime, MMF stavlja Hrvatskoj stand by aranžmanom na raspolaganje 200 milijuna specijalnih prava vučenja (oko 250 milijuna dolara), ali Hrvatska neće koristiti navedena sredstva s obzirom na povoljno stanje međunarodnih pričuva.

Najavljuje se to u pismu namjere MMF-u s Memorandumom o ekonomskoj i financijskoj politici, za potpisivanje kojega je Vlada ovlastila potpredsjednika Slavka Linića i ministra financija dr. Matu Crkvenca. Kada Memorandum prođe Izvršni odbor MMF-a, krajem veljače trebao bi biti potpisan i stand by aranžman s tom institucijom. Kao svoje glavne srednjoročne gospodarske ciljeve Vlada u Memorandumu označava rast zaposlenosti i životnog standarda. Procjenjuje se da će se stopa gospodarskog rasta s očekivanih 3,5 posto u ovoj godini povećati na četiri posto u 2001., dok bi se inflacija s ovogodišnjih osam posto (odnosno 7,5 posto) trebala smanjiti na 4,2 posto u 2001. godini. Osim toga procjenjuje se da će deficit proračuna konsolidirane države s ovogodišnjih 6,5 posto BDP-a u idućoj godini iznositi 5,25 posto, u 2002. god. 4,25 posto, a u 2003. godini 1,25 posto BDP-a. Bitna je odrednica i zadržavanje plaća korisnika proračuna u 2001. na ovogodišnjoj razini te smanjenje broja zaposlenih u javnim službama za 10 tisuća.

U Memorandumu Vlada daje i naznake budućeg zakona o zapošljavanju državnih dužnosnika i službenika, koji bi trebao stupiti na snagu potkraj veljače. Tako se već sada može »iščitati« jedinstveno uređenje koeficijenata (to bi donijelo uštedu od šest do sedam posto u masi plaća), zatim smanjenje razdoblja za izračun otpremnine sa sadašnjih tri do 36 mjeseci na šest mjeseci i smanjenje iznosa za plaće u tom razdoblju sa 100 na 90 posto plaće, kao i zamjena naknade za prekovremeni rad slobodnim danima, uštede na naknadama za prijevoz i topli obrok. U razgovorima sa sindikatima i poslodavcima o trogodišnjem sporazumu o socijalnom miru Vlada je kao cilj zacrtala postizanje dogovora o rastu realnih plaća između jedan i dva posto manje od godišnjeg rasta proizvodnje.

Niz mjera vezan je uz konsolidaciju i reforme u zdravstvenom i mirovinskom sustavu. Najavlju se zakonske izmjene kojima bi se smanjile određene posebne mirovine, socijalne naknade za branitelje, plaće liječnika na ratom pogođenim područjima, kao i razmatranje niza drugih mjera, npr. smanjenja mirovina braniteljima i promjena njihova usklađivanja, ponovno uvođenje naknada za zdravstveno osiguranje za mirovine veće od granice službenog siromaštva, godišnje usklađivanje mirovina i sl.

Vlada je u Memorandumu definirala i rokove u privatizacije u idućoj godini. Tako se do sredine 2001. godine očekuje prvo javno izdanje najmanje 20 posto dionica Hrvatskog telekoma, tijekom godine privatizacija triju banaka - Dubrovačke i Croatia banke te Hrvatske poštanske banke, a potom i Croatia osiguranja.

U sljedećoj se godini očekuje i reforma energetskog sektora, najprije usvajanje zakonodavnog okvira, a potom i njegovo restrukturiranje. Moguć je i početak privatizacije Ine i HEP-a, a očekuje se i privatizacija Janafa, stoji u Memorandumu. Njime se najavljuje i niz strukturnih reformi, poput zaživljavanja Državne riznice, daljnje decentralizacije, početak primjene trećeg stupnja mirovinskog osiguranja sredinom 2001., a drugog stupnja početkom 2002... Na području monetarne politike očekuje se daljnje smanjenje stope obvezne rezerve, usvajanje novih zakona o HNB-u, bankama, deviznom poslovanju i slično. (Nevenka Brčić, Hina)