Slavko Linić ima pravo, razvitak Hrvatskog telekoma donekle je zakazao ove godine, kaže predsjednik Hrvatskog sindikata pošte i telekomunikacija Josip Pupić, komentirajući kritike koje je na račun HT-a izrekao potpredsjednik Vlade. Pupić ocjenjuje da Linićeve kritike prije idu na račun predsjednika Uprave HT-a Ivice Mudrinića, nego strateškog partnera, Deutsche Telekoma te se pita zašto Vlada ne smijeni Mudrinića ako nije zadovoljna s njegovim radom.

Budući da o prodaji dijela državnog portfelja u HT-u - još se ne zna hoće li na prodaju 16 ili 21 posto ovisi sudbina proračuna za 2001. godinu, potpredsjednik Vlade Linić je već sada počeo s javnim analizama stanja u HT-u, razmatranjem načina II. faze privatizacije i poticanja konkurencije u fiksnoj i mobilnoj telefoniji. Nadovezujući se na Linićeve ocjene, Pupić napominje kako je HT zapravo zakazao 1998. i 1999. godine, kada je, debelo zakasnivši s prepaid uslugama, omogućio nevjerojatan rast VIP-neta.

"Teško je vjerovati da je Vlada postupila ispravno kada je u proljeće ove godine odbila ponudu DT-a da mu se omogući otkup još 16 posto kapitala HT-a za 650 milijuna dolara", ocjenjuje Josip Pupić te se pita tko će odgovarati ako se u proljeće ove godine, kada se očekuje II. faza privatizacije HT-a ne postigne cijena koju je nudio DT. Naš sugovoroik predviđa da će Vlada teško, gotovo nemoguće, javnom ponudom doći do cijene koju su nudili Nijemci.

Komentirajući očite podjele u Vladi, na one koje se zalažu za javnu ponudu na tržištu kapitala (ministar gospodarstva Goranko Fižulić) - čime bi se ispoštivao postojeći zakon o privatizaciji HT-a - i na one koji su za promjenu zakona i izravnu ponudu Deutsche Telekomu, predsjednik HSPT-a upozorava na izjavu ministra financija Mate Crkvenca da se "u privatizaciji HT-a razmatraju sve mogućnosti". Prema Pupiću, to otvara mogućnost kombinacije dvaju naizgled suprotstavljenih modela. Katastrofa je, dodaje, da se ni dan danas ne znaju ni najgrublji obrisi ugovora o prodaji 35 posto HT-a Deutsche Telekomu, pa se igraju, kaže, svakakve "igre i igrice".

"Vlada očito nema jasan plan kako nastaviti privatizaciju HT-a. Neki ministri koji su se uključili u to nemaju ni minimum znanja o HT-u, potreban da bi posao obavili kako treba", smatra Pupić.

Upozorivši kako je u I. fazi privatizacije bio za ulazak Telie Telenora u HT-a (ponuda Telie 611 milijuna dolara za 35 posto HT-a je - iako jedina koja je stigla na natječaj - odbijena), Josip Pupić upozorava kako bi za HT bilo dobro da ima samo jednog strateškog partnera, a to je Deutsche Telekom.