ZAGREB - Za golemu većinu hrvatskih građana život u 2001. godini neće biti lakši, iako će nekima, po običaju, biti malo bolje, a nekima i gore. Najveća je novost to da će Vladina politika štednje u idućoj godini najteže pogoditi neke koji rade u državnoj službi. Njihov posao i plaće desetljećima su bili najsigurniji, bez obzira na to kakvo je bilo stanje u gospodarstvu. Plaće u državnoj službi sada su zamrznute, a gotovo svaki deseti službenik mogao bi dobiti otkaz jer je Sabor u proračunu za 2001. izdatke za zaposlene smanjio oko deset posto. Budući da u državnoj upravi i javnim službama (socijalne, zdravstvene, znanstvene i školske ustanove) radi oko 350.000 ljudi, to znači da bi njih oko 35.000 moglo primiti obavijest o otkaznom roku.

Među spomenutima nalazi se i 10.000 državnih službenika koji rade u sklopu Vladinih ministarstava, a među njima višak bi moglo postati oko 4.000 ljudi u MUP-u te velik broj zaposlenih u sklopu Ministarstva obrane i ostalih resora. Otkazni rokovi počet će se uručivati u drugom tromjesečju sljedeće godine, na proljeće, a u prvom tromjesečju šefovi u državnoj upravi i javnim službama morat će napraviti “planove za racionalizaciju”. Takvo zaduženje dala im je Vlada.

Sigurno je da najugroženijima, umirovljenicima i djeci, neće biti gore jer će od 1. siječnja svima onima koji su u penziju ušli prije 1995. godine mirovine porasti 20 posto, s obzirom na to da im država počinje vraćati dug. Onima koji su umirovljeni od 1995. godine nadalje, postoci rasta mirovina bit će nešto manji. No, svi umirovljenici, kojih u zemlji ima više od milijun, od Nove godine dobit će najmanje tri posto dodatnog povećanja mirovina, zbog većih troškova života.

Što se tiče dječjeg doplatka, ove godine koristilo ga je gotovo 400.000 djece, a u idućoj očekuje se da će njime biti obuhvaćeno njih gotovo 600.000. To pravo, po novome, imaju ne samo djeca zaposlenih, već i djeca nezaposlenih i poljoprivrednika. Oni koji nisu dali molbe za doplatak u najbliži područni ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, trebali bi to učiniti što prije. Dosad su pravo na doplatak imala djeca u obiteljima čiji mjesečni prihod po članu obitelji ne prelazi 840 kuna (prva kategorija), odnosno 1.527 kuna (druga kategorija). Dijete iz prve kategorije imalo je pravo na 275 kuna mjesečnog doplatka, a iz druge kategorije na 153 kune, s time da svako dodatno dijete u obitelji iz obiju kategorija dobiva po pet posto više od prethodnog. Možda će sljedeće godine tu biti nekih promjena jer se Ministarstvo rada i socijalne skrbi zauzima za reviziju prava na dječji doplatak.

Što se tiče zaposlenih ljudi, kojih u Hrvatskoj ima ukupno 1,3 milijuna, najzadovoljniji bi i dalje trebali biti oni koji rade i primaju plaću u dobrostojećim tvrtkama, ali takvih u Hrvatskoj i nema previše. Znatan dio plaća i dalje će biti ispod državnog prosjeka koji iznosi oko 3.100 kuna. No, teško će biti onima koji plaće primaju sa zakašnjenjem ili ih uopće ne primaju. Oni će sljedeće godine osluškivati hoće li njihove tvrtke moći preživjeti ili će morati u stečaj i pridružiti se vojsci od 376.000 nezaposlenih u Hrvatskoj.

Upravo nezaposlenima je najteže jer ne vide perspektivu, a Vlada tvrdi da bi bolji dani za njih trebali doći polovicom sljedeće godine. Premijer Ivica Račan rekao je kako se nada da će se tada preokrenuti negativni trendovi u hrvatskom gospodarstvu. To znači da bi broj onih koji dobivaju posao trebao biti veći od onih koji ga gube. Treba pričekati pa vidjeti hoće li to doista biti tako. No, sigurno je da ni nezaposleni ne bi trebali sjediti skrštenih ruku, pogotovo oni čije kvalifikacije na burzi rada nisu tražene. Svi koji to mogu, trebali bi, dok uzalud čekaju posao u struci, učiti i poraditi na svojem dodatnom obrazovanju ili prekvalifikaciji. Primjerice, danas se sve više traže ljudi koji su završili tečajeve za rad na kompjutorima i koji vladaju engleskim jezikom, a mogućnosti ima još.