Iz krugova Vlade stižu najave da će prijelomnica nastupiti sredinom 2001. godine i da će se otad početi živjeti malo bolje. Hrvatskim je, pak, građanima iz sadašnje perspektive teško povjerovati u takve najave. Vlada, međutim, tvrdi da je u 2000. stvorila preduvjete za takav razvoj događaja: usvojen je državni proračun koji je prvi put manji od prethodnoga, promijenjen je set poreznih zakona kojima se smanjuje porezni teret, donesen je zakon po kojem će se vraćati dug umirovljenicima, Hrvatska je postala članica Svjetske trgovinske organizacije i počela je smanjivati carinsku zaštitu, obuzdane su plaće u javnom sektoru... Sve te mjere stupaju na snagu 1. siječnja 2001. godine.

Početkom sljedeće godine počet će se zaračunavati i više trošarine na automobile i, što dosad nije bio slučaj, morat će se plaćati trošarine i na one najjeftinije automobile. Zahvaljujući tome, hrvatski dileri automobila krajem 2000. godine zadovoljno su trljali ruke jer su prodali gotovo sve što ima četiri kotača. Doduše, nisu propustili zdvajati nad očekivanim padom prometa u novoj godini, a nezainteresiranim promatračima nije ostalo drugo nego sporiti se o tome jesu li Hrvati toliko osiromašeni da im puno znači i koja tisuća kuna uštedene trošarine ili su, pak, još uvijek toliko "bogati" da u kratkom roku mogu razgrabiti sve ponuđene automobile.

Prvoga dana 2001. godine počinju se primjenjivati i novi porezni zakoni: Opći porezni zakon te zakoni o poreznom savjetništvu porezu na dohodak te na dobit. Ti bi zakoni poduzećima trebali stvoriti malo više prostora za uspješnije poslovanje (porez na dobit smanjenje sa 35 na 25 posto), a zaposlenima bi se plaće trebale povisiti. Izmjenama poreza na dohodak veći broj primitaka nego dosad neće se, naime, oporezivati, uvodi se više poreznih stopa i veći raspon porezne osnovice.

Sa 15 posto oporezivat će se osnovica od 2500 kuna, sa 25 posto razlika porezne osnovice do 3750 kuna, a sa 35 posto razlika iznad 6250 kuna. Od početka godine građani će u svoje porezne olakšice moći računati i uplate za životno osiguranje, dopunsko zdravstveno osiguranje te za dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Godišnja olakšica na ime tih osiguranja iznosi 12.000 kuna. Kako bi se u zamršenim poreznim aktima što lakše snašli, odsad će im na raspolaganju biti i porezni savjetnici.

Istodobno, proračunom za 2001. I godinu određeno je smanjivanje mase plaća za deset posto i vraćanje tih izdataka gotovo na 1998. godinu. Barem 250.000 ljudi u državnoj administraciji, vojsci, policiji, školstvu, zdravstvu i znanosti stoga sa zebnjom očekuje 2001. jer još nije posve jasno koga će i na koji način sustići škare racionalizacije. Dio njih, najavljuje se, ostat će bez posla, a svi koji zadrže knjižicu neće moći računati na debljanje platne vrećice. Postoji i druga varijanta: da svi zadrže posao, ali da im se plaće još više smanje. Zamrzavanje plaća najavljeno je i za zaposlene u javnim poduzećima kao što su HEP, HŽ, Ina, Croatia Airlines...

Početkom siječnja počet će se primjenjivati i Zakon o vraćanju duga umirovljenicima, prema kojemu će se mirovine povećati u rasponu od 0,5 do 20 posto. Riječ je o izuzetno kompliciranom zakonu kojim vladajuća šestorka provodi glasovitu odluku Ustavnog suda iz 1998. godine. Tako barem tvrdi šestorka, a umirovljenici i nadalje tvrde da su prevareni te da će novi zakon za koju godinu opet stvoriti razlike među njima. U međuvremenu, mirovine će se ipak povećati, a Matica umirovljenika razmišlja o novim metodama borbe za svoja prava (i novac).

U svakodnevnom životu građana u novoj 2001. godini napokon će se znatnije početi osjećati i posljedice članstva u WTO-u. I pozitivne i negativne. Od 1. siječnja počinje, naime, druga faza snižavanja carina na industrijske i poljoprivredne proizvode. Može se očekivati da će se snižavanje carina pretočiti i u malo niže maloprodajne cijene (na radost kupaca) te da će tržišna utakmica postajati sve žešća (na žalost svih onih koji nisu spremni za nadmetanje sa svjetskim konkurentima). Članstvo u WTO-u donijet će i liberalizaciju telekomunikacijskog tržišta pa će Internet postati jeftiniji, a time i dostupniji.