Hrvatska je politika u 2000. godinu ušla opterećena problemima u suradnji s Haagom.

Spor s početka godine vezan uz neizručenje Mladena Naletilića i nesuradnje u istragama zločina počinjenih tijekom i nakon "Oluje", zamijenjen je koncem godine, nakon mjeseci zatišja, sporom oko načina na koji dvije strane vide ispunjenje obveza Zagreba.

‘Medeni mjesec’ koji je trajao od siječanjske promjene vlasti u Hrvatskoj, završen je u studenome kritičkim govorima na račun Hrvatske prvih ljudi Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY) pred tijelima UN-a. Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte kritizirala je pred Vijećem sigurnosti "opstruktivno" djelovanje novih vlasti "u nekoliko ključnih pitanja". Hrvatska Vlada je u prosincu objavila službena stajališta kojima traži da Haaški sud istražuje konkretne zločine, a ne legitimne operacije hrvatskih oružanih snaga, da više učini na procesuiranju zločina bivše JNA u Hrvatskoj, te da eventualne kontakte s državnim dužnosnicima provodi isključivo preko hrvatske Vlade. Predsjednik Savjeta za suradnju s Haagom Goran Granić ocijenio je da je ponašanje Tužiteljstva poprimilo formu diktata i političke manipulacije, što je za Hrvatsku neprihvatljivo. Dok Haaško tužiteljstvo postavlja ultimativne zahtjeve, hrvatske vlasti drže da o haaškim potrebama dvije strane moraju razgovarati i dogovoriti se.

Spor s Haagom dodatno je zakompliciran čini se donekle različitim viđenjima suradnje hrvatske Vlade i Ureda predsjednika. Dok prvi drže da bi Vladin ured za suradnju trebao biti jedini kanal komuniciranja sa Sudom, kako bi postojala potpuna kontrola nad protokom informacija, hrvatski predsjednik otvoren je za izravnu suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY).

I zamjenik glavne haaške tužiteljice Graham Blewitt podigao je temperaturu odnosa izjavom sredinom prosinca da je hrvatskim vlastima poznata tko su osobe protiv kojih se vodi haaška istraga zločina počinjenih tijekom "Oluje", te da se imena koja proteklih mjeseci objavljuju hrvatski mediji uvelike poklapaju s onima u istražnim spisima Tužiteljstva. On je u Haagu kazao i da je optužnica za zločine počinjene u vrijeme "Oluje" "gotovo potpuno dovršena".