Erich Rathfelder, "Die Tageszeitung", (taz), Berlin, če. 2.rujna 1999.

 

"TUTA" BI MOGAO KOMPROMITIRATI TUĐMANA

HAAŠKI TRIBUNAL ZA RATNE ZLOČINE OD HRVATSKE TRAŽI IZRUČENJE MLADENA NALETILIĆA. HRVATSKI PREDSJEDNIK TUĐMAN MOGAO BI NA TAJ NAČIN SAM DOĆI U VRTLOG ISTRAGA

Sarajevo (taz) - Tribunal Ujedinjenih naroda (UN) u Den Haagu opet nastupa protiv Hrvatske. Tribunal za ratne zločine zahtijeva izručenje Mladena Naletilića, zvanog "Tuta", koji već dvije godine sjedi u hrvatskom zatvoru. Njemu se sa strane Tribunala predbacuju ratni zločini u prostoru Mostara za vrijeme rata u Bosni 1993./1994.godine.

Ako se Tuta ne izruči, Hrvatskoj prijete gospodarske sankcije Ujedinjenih naroda iste kao što je Vijeće sigurnosti UN propisalo za Saveznu Republiku Jugoslaviju. O Tutinom izručenju trebalo se jučer raspravljati pred Županijskim sudom u Zagrebu. (U međuvremenu je sud u Zagrebu donio Rješenje o Tutinu izručenju, op.a.)

Vijeće sigurnosti ne zahtijeva samo izručenje Tute, nego i podatke o akciji "Oluja" iz 1995.godine kad je Hrvatska vojska potisnula srpske snage iz Hrvatske. Tijekom te ofenzive je navodno došlo do kršenja ljudskih prava. Isto tako se traže podaci o ofenzivi Hrvata u travnju 1995.godine u zapadnoj Slavoniji.

Glasnogovornik Tribunala, Paul Risley, jučer nije htio isključiti da će Tribunal i Vijeće sigurnosti zahtijevati čak i podatke o postupcima u gradu Vukovaru koji je tada bio u srpskom okruženju i kojega su Srbi razorili.

Svi ti zahtijevi upućuju na to, da su u Den Haagu počele čak istrage protiv predsjednika Hrvatske, Franje Tuđmana. (Sudski) Proces protiv Naletilića mogao bi pojasniti tadašnju zapovjednu strukturu. Tuti se predacuju ratni zločini njegove dragovoljačke postrojbe nad muslimanskim pučanstvom u području Mostara. Nadalje, Tuta i zapovjednik policije Martinović, zvan "Štela", bili su umiješani u ubojstvo vodstva konkurentske hrvatske dragovoljačke vojske, HOS. Ubojstvo njenog zapovjednika Blaža Kraljevića koje se Tuti i Šteli stavlja na teret, rasteretilo je u kolovozu 1992.godine dosadnu prepreku za Tuđmanovu politiku. Tuđman je već od proljeća 1991.godine dao na znanje da radi na podjeli Bosne i Hercegovine između Hrvatske i Srbije. HOS je težio savezništvu između Hrvata i Muslimana. Za vrijeme tajnih pregovora u ožujku 1991.godine su Tuđman i tadašnji srbijanski predsjednik Milošević se navodno suglasili o podjeli Bosne.

Do sada je hrvatsko vrhovništvo znalo Tutino izručenje Den Haagu odugovlačiti, međutim, Štela je prije dva tjedna tamo predan. U proljeće 1997.godine su kako Tuta, tako i Štela uhićeni od hrvatske policije. Njima se u Hrvatskoj predbacuje neke delikte koji imaju veze s njihovom funkcijom u kriminalnom podzemlju Mostara od 1994.godine, međutim, ne sa prethodnim ratnim zločinima. Sudski postupak u Den Haagu mogao bi za hrvatsko vodstvo i prije svega za Franju Tuđmana iznijeti na svijetlo dana neugodne činjenice. Hrvatski kritičari kao političar Stipe Mesić, bivši predsjednički kandidat Dobroslav Paraga i drugi predbacuju Tuđmanu već dugo vremena da nosi odgovornost za rat u Bosni. Obojica su u Den Haagu saslušani kao svjedoci.

Županijski sud u zagrebu morao je jučer donijeti važnu odluku, jer Tuta bi u Hrvatskoj mogao protiv prethodne presude uložiti žalbu. Ukoliko bi dosje procesa protiv Tute bio na Vrhovnom sudu opet otvoren, moglo bi izručenje ratnog zločinca kojega traži Međunarodni tribunal biti odgođeno za tri mjeseca. Skroz se izručenje, međutim, u biti više ne može spriječiti.

Da su sudski istražitelji zainteresirani za tajne pregovore između Tuđmana i Miloševića podvlači se zahtijevom za podacima (dokumentacijom) o Vukovaru. Kritičari iz Hrvatske optužili su Tuđmana za zajedničku igru s Miloševićem već nakon pada tog grada u listopadu/studenome 1991.godine.

Hrvatski novinari podsjetili su zadnjih dana da je Tuđmanova vlada zadržavala oružje za Vukovar.

U slučaju pada Bosanskog Broda su se po hrvatskim izborima 1992.godine povukle hrvatske postrojbe nakon usuglašavanja između Tuđmana i Miloševića. Bosanski rat bio je hrvatsko-srpski rat za podjelu, Tuđman nosi odgovornost za ratne zločine kao Milošević, objasnio je prije nekoliko dana Haris Silajdžić, bivši bosanski premijer.