ZAGREB, 29. srpnja - Država je u kapitalne prihode za 2001. godinu već uračunala novac od prodaje preostalih udjela u Privrednoj i Splitskoj banci. Dakle, u 6,5 milijardi kuna, na koliko su rebalansom smanjeni planirani prihodi od privatizacije u 2001. godini, uz prodaju HT-a, Croatia osiguranja, Dubrovačke i Croatia banke, uključene su još dvije banke u kojima je nakon privatizacije 1999. i 2000. godine država zadržala po 25 posto dionica.

Država očito očekuje da prodaja Privredne banke Zagreb ne bi trebala biti težak posao, tim prije što njezin većinski vlasnik Banca Commerciale Italiana, koja je od proljeća u sastavu talijanske IntesaBCI, ima pravo prvokupa. Za Splitsku banku vjeruje se da bi kupac preostalog državnog udjela bio isti onaj koji je spreman kupiti dionice koje sada u toj banci ima talijanski UniCredito. Naime, UniCredito će prodati 62,6 posto, koliko ima u Splitskoj banci, kako bi ispunio jedan od uvjeta za kupnju Zagrebačke banke. Bila bi to prilika da država ponudi i svojih 25 posto, a veliki se izgledi u toj transakciji daju njemačkoj Bayerische Landesbank, koja je većinski vlasnik Riječke banke i već se pojavila kao zainteresirana strana za kupnju UniCreditova udjela. Procjenjuju se da će prodaja Splitske banke biti završena »u kratkom roku«. Kako će to izgledati u slučaju Privredne banke?

Analitičari upozoravaju da ovo nije najsretnije odabran trenutak za prodaju preostalog državnog udjela u drugoj po veličini banci u Hrvatskoj s obzirom da se, navodno, to ne uklapa u strategiju njezinog vlasnika za ovu godinu. Neki bankari također naglašavaju da je za tu prodaju potrebno najmanje šest mjeseci. Hoće li to poremetiti planove koji se odnose na privatizacijske prihode, a jesenski rebalans proračuna nakon ljetnog donijeti još jedan minus na prihodovnoj strani?