Večernji list: 31. 07. 2001.
UDAR CIJENA VEĆ OD KOLOVOZA
Plin poskupljuje 10%, telefoniranje do 24, mlijeko 15%
* Prosječna obitelj svojim primanjima pokriva samo 88 posto troškova potrošačke košarice, a nakon poskupljenja neće moći ni toliko * Glavni tajnik SSSH Vitomir Begović: Bojkotirat ću usluge HT-a, a to bi trebali učiniti i ostali potrošači
Nov udar na standard potrošača najavljen je nizom poskupljenja u kolovozu. Plin će, prema dosadašnjim informacijama, poskupjeti deset posto, telefoniranje, prema HT-ovim tvrdnjamado 24 posto, mlijeko najmanje 15 posto. Govorka se i o poskupljenjima knjiga i školskog pribora za sljedeću školsku godinu.
Građani u još većem minusu
Glavni tajnik SSSH Vitomir Begović upozorio nas je kako troškovi stanovanja u njihovoj najnovijoj potrošačkoj košarici sada iznose 25,87 posto. U to, kaže Begović, ulaze plin i telefon, a nova poskupljenja još nisu uračunana. A kad mali ljudi uračunaju u svoje kućne proračune najnovija poskupljenja, recimo plina i telefona, jako lako zaključit će da im je toliko manje ostalo za hranu i piće. Na jesen će se m
orati baviti mišlju, ako imaju plinsko grijanje, je li se pametnije dobro najesti ili se dobro ugrijati. Telefona će se već nekako odreći. Ako je to logika HT-a, onda je to logika koja zabrinjava.Begović je upozorio kako sve više građana u Hrvatskoj ionako živi na odgodu - na kartice, čekove, potrošačke kredite... Nova poskupljenja produbit će njihov ulazak u minus na tekućem, više će kasniti u plaćanju..., a za te grijehe zaračunat će im visoke kamate.
U Gradu Zagrebu, naveo je Begović, prosječna su primanja četveročlane obitelji 4246 kuna, a najnovija potrošačka košarica, prema izračunima SSSH, teška je 4795 kuna. Dakle, zaključio je, u glavnom gradu četveročlana obitelj primanjima pokriva 88,54 posto troškova. Nije li i to već previše dramatič
no i bez novih poskupljenja?- Još nismo čuli neko suvislo obrazloženje najnovijih poskupljenja - smatra Begović, koji nam je rekao da će on osobno kao potrošač 1. kolovoza bojkotirati HT. Neće se koristiti njihovim uslugama, a smatra kako bi bilo jako dobro kad bi istim takvim ponašenjem svoju poruku HT-u poslali i ostali potrošači. - Reakcija građana trebala bi biti bojkot usluga HT-a! - kaže Begović. Begović je izrazito nezadovoljan, kaže, ulogom koje u svemu ovome ima Ministarstvo gospodarstva.
Glavni tajnik SSSH smatra kako je sazrelo vrijeme za oštar krug pregovora u GSV-u. To tripartitno tijelo, prema Zakonu o radu, objasnio je Begović, trebalo bi predložiti usklađenu (!) politiku cijena i plaća.
Zloporaba monopola
Predsjednica Društva "Potrošač" rekla je jučer da je poskupljenje telefoniranja primjer zloporabe monopola na štetu građana i težnje DT-a da brzo naplati svoja ulaganja, te da nigdje nigdje u svijetu ne postoji pravilo po kojemu bi lokalni impulsi bili jednaki međugradskim. Upozorava da će pojedini telefonski razgovori građana biti i do 300 posto veći, te da pojeftinjenje međunarodnih impulsa potrošačima ne znači ništa jer im kupovna moć ne dopušta telefoniranje izvan granica Hrvatske. Lani je, kaže ona, u fiksnoj mreži zabilježeno devet milijardi impulsa, od čega čak 70 posto u lokalnom prometu.
Za komentar najavljenih poskupljenja zamolili smo dežurnu u Vladi, potpredsjednicu Željku Antunović. No, ona nam je kratko poručila da zbog drugih obveza koje je jučer imala "to nije u mogućnosti".
G. Drljača
Lijekovi skuplji i do 120 kuna
Šesnaestoga kolovoza, stupanjem na snagu nove liste lijekova Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, pacijenti će poskupljenja osjetiti i u ljekarnama. Novom listom uvodi se suplaćanje 10, 25 i 50 posto cijene stotinjak lijekova na recept. Za lijekove koji su na tom režimu imovinski cenzus nikoga ne oslobađa nadoplate, ali je za te lijekove isključeno plaćanje 5 kuna po receptu.
Pacijenti će lijekove plaćati od nekoliko kuna do otprilike 120 kuna po kutiji. Iznimka je beta interferon, koji je državno osiguranje vratilo na listu, ali pokriva 75 posto njegove cijene. To znači da će pacijent za mjesečnu dozu nadoplaćivati oko 1.500 kuna. Najjeftiniji, s participacijom od nekoliko kuna,
različiti su sirupi i tablete protiv kašlja. Desetak kuna morat će se izdvojiti za korikosteroidne preparate za liječenje kožnih bolesti. Za neke antialergijske sprejeve za nos odrasli će doplaćivati 50-ak kuna, a za lijekove protiv migrene 30-ak kuna.Većina lijekova koji su na režimu doplaćivanja ima alternativu, preparate čiju cijenu u cijelosti pokriva državno zdravstveno osiguranje. Pacijent može u razgovoru sa svojim liječnikom birati jeftiniji ili skuplji lijek. No, i tu ima iznimaka. Za lijekove koji se u primarnoj prevenciji koriste za snižavanje visokog kolesterola u krvi i za lijekove namijenjene sprečavanju osteoporoze pacijenti nemaju izbora. Za prvu skupinu bolesti, ovisno o lijeku, pacijent će plaćati od 30 do 60 kuna, a za najskuplji lijek u primarnoj prevenciji osteoporoze i oko 120 kuna po kutiji. (D.G.)
Mljekari: Nema opravdanja za skuplje mlijeko!
Prerađivači mlijeka za kraj kolovoza najavljuju poskupljenje svojih proizvoda za isti iznos koji će isplaćivati mljekarima od 1. kolovoza. Od srijede, naime, vrijedi novi cjenik za otkup mlijeka od seljaka, a on je uvećan 20 posto po litri mlijeka.
- Cijene ćemo sigurno povećati, samo što još ne možemo reći koliko. Vjerujem da to neće biti više od 15 posto, a to dakako ovisi o cijeni sirovine. Pristali smo povećati otkupnu cijenu mlijeka 20 posto, ali to povećanje neće osjetiti oni koji nemaju kvalitetno mlijeko.Poskupljenje mlijeka, međutim, je neizbježno - tvrdi Ante Repušić, predsjednik Uprave IPK-a "Megle MIA".
Poskupljenje neće uzrokovati samo veća otkupna cijena mlijeka, već i najavljeno poskupljenje energenata (plina, struje i goriva). Repušić ističe kako će, ako se to dogodi, poskupljenje premašiti i najavljenih 15 posto.
Slavonski mljekari smatraju da za poskupljenja nema razloga, nego da prerađivači ostvaruju astronomske profite.
U zagrebačkom Dukatu jučer su na pitanje hoće li i koliko poskupljeti mlijeko odgovorili neodređeno: da još računaju, a da odluku još nisu donijeli. (I. S.)