Slobodna Dalmacija: 01. 08. 2001.

TRAGOM VIJESTI BIVŠI DUŽNOSNICI VLASTI HDZ-a KOMENTIRAJU TVRDNJU DA ĆE BITI OPTUŽENI ZBOG SUDJELOVANJA U PRETVORBI "SLOBODNE DALMACIJE"

Pašalić: Ja sam 1994. oslobođen odgovornosti

Dr. Ivić Pašalić: Dobio sam pravomoćnu presudu protiv osobe koja je govorila o mojoj navodnoj uključenosti — Zlatko Mateša: Kad je Kutle kupio "Slobodnu", Agencija više nije postojala — Ivan Jarnjak: MUP je podnio kaznenu prijavu — Drago Krpina: Tekst u "Nacionalu" još nisam pročitao

Piše Anita MALENICA

Prema pisanju najnovijeg broja "Nacionala", Državno odvjetništvo podnijelo je kaznenu prijavu vezanu uz nezakonitu pretvorbu "Slobodne Dalmacije" s početka 1993. godine. List navodi kako je zamjenica županijskoga državnog odvjetnika Nada Josipović odlučila upotrijebiti transkripte razgovora na sastanku između dr. Franje Tuđmana, dr. Ivića Pašalića i Ivana Jarnjaka na kojemu je navodno odlučeno da se Miroslava Kutlu zaštiti od kaznenih progona zbog pljačke "Slobodne".

“Nacional” piše kako je kaznena prijava podignuta, osim protiv Miroslava Kutle, još i protiv Tomislava Draguna, Marina Črnje, Ante Bušića te još trojice bivših članova poslovodstva "Slobodne Dalmacije" Nikše Piasevolija, Ivice Bočine i Dubravke Vučković. Prema Kaznenom zakonu, odgovorni za stvaranje materijalne štete mogu biti kažnjeni zatvorskom kaznom do pet godina. S druge strane, dokaže li im se da su prodajom "Slobodne Dalmacije" ostvarili i osobnu materijalnu korist, provest će u zatvoru i do deset godina.

Kako piše "Nacional", najmanje šestorica bivših dužnosnika HDZ-ove vlasti čeka hoće li i protiv njih biti podignute optužnice. Riječ je o Dragi Krpini, dr. Iviću Pašaliću, zatim o tadašnjemu ministru unutarnjih poslova Ivanu Jarnjaku, tadašnjem predstojniku Ureda predsjednika Juri Radiću, tadašnjem predsjedniku Vlade Nikici Valentiću te čelniku Agencije za privatizaciju Zlatku Mateši.

Drago Krpina odbio je komentirati navode iz “Nacionala” da je protiv njega podignuta optužnica, rekavši kako “u načelu nema ništa protiv komentara, ali se nalazi u Dalmaciji te nije pročitao tekst".

Bivši savjetnik Franje Tuđamana za unutarnju politiku dr. Ivić Pašalić kazao je kako njemu nije poznato da je u pretvorbi "Slobodne Dalmacije" počinjeno kazneno djelo.

Kada je riječ o meni osobno — nastavio je Pašalić — ja sam 1994. godine dobio pravomoćnu presudu protiv osobe koja je u javnosti govorila o mojoj navodnoj uključenosti u pretvorbu "Slobodne Dalmacije". Isto tako, pravo je Državnog odvjetništva da postupa u skladu sa zakonom ako sumnja da je počinjeno bilo koje kazneno djelo — zaključio je dr. Pašalić.

Zlatko Mateša, u to vrijeme čelnik Agencije za privatizaciju, ističe kako Agencija nije prodavala nikakve dionice "Slobodne Dalmacije" jer nije za to bila ovlaštena.

Dvije godine je proteklo od rješenja o pretvorbi "Slobodne Dalmacije" do trenutka kad ju je Kutle kupio. Isto tako, kad je donesena odluka o pretvorbi "Slobodne", nositelji te pretvorbe bili su mali dioničari i tri državne banke: Splitska, Privredna i Dubrovačka. Tada nije bilo Kutle, a u trenutku kad Kutle kupuje dionice "Slobodne", Agencije više nema jer je prestala s radom (sredinom 1993. godine) — pojašnjava Zlatko Mateša.

Što se tiče slučaja "Slobodne Dalmacije", MUP je u moje vrijeme podigao kaznenu prijavu — ističe Ivan Jarnjak, bivši ministar unutarnjih poslova. Isto tako, kaznenu prijavu podnio je i Ivan Kapetanović. Dakle, nastavlja Jarnjak, ako je bilo elemenata, nadležna državna tijela trebala su postupiti po tim prijavama. S druge strane, transkripti na koje se pozivaju u "Nacionalu" bili bi vjerodostojniji kad bi bili objavljeni u cijelosti — zaključio je Ivan Jarnjak.

NOBILO: TRANSKIPTI NISU DOKAZI

Branitelja Miroslava Kutle - odvjetnika Antu Nobila, koji godišnji odmor koristi izvan Zagreba, zamolili smo za komentar Nacionalova napisa o "podignutoj kaznenoj prijavi zbog pljače prilikom pretvorbe Slobodne Dalmacije".

On nam je kazao kako navedeni članak nije pročitao, te mu nije poznato o čemu se tu zapravo radi. Rekao je i kako se transkripti ne mogu koristiti u kaznenom postupku kao dokazni materijal. To eventualno može biti snimka razgovora osoba koje su bile upoznate da ih se snima i na to su pristale. Tajno snimanje, pak, prema Nobilu, nije pravovaljani dokaz.

Dodajmo ovome kako su, inače, po kaznenoj prijavi malih dioničara u povodu pretvorbe "Slobodne" - splitski i zagrebački Županijski sud igrali ping-pong oko prebacivanja nadležnosti za taj postupak. Na kraju je Vrhovni sud RH nadležnim proglasio splitski sud, no istraga u ovom slučaju praktično se nije pomakla "s mrtve točke".