ZAGREB, 31. srpnja – Očito je u ponedjeljak bilo zadovoljstvo socijaldemokrata i državnog ministra u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova dr. Christopha Zopela, kad su i članovi saborskog Odbora za vanjsku politiku izrazili zadovoljstvo načinom na koji Hrvatska kroči prema europskim integracijama. No tu je bio i kraj obostranog zadovoljstva. A razgovaralo se još dugo, i na jutarnjem službenom sastanku i za večerom.

Balkan će još dugo biti izvorištem političkih kriza, pogotovo ako se međunarodna zajednica nastavi šeprtljavo petljati u njihovo rješavanje, pri čemu su krajnji domet protektorati i vojne trupe. Samo u sklopu novog i bitno efikasnijeg pristupa može se riješiti i aktualna kriza u Makedoniji, odgovorio je Tomac na izravno pitanje njemačkog socijaldemokratskog kolege o hrvatskom viđenju makedonske krize.

Praktično bez komentara njemački je gost hrvatskih esdepeovaca odslušao predavanje o aktualnoj kontraproduktivnosti Daytonskog sporazuma, koji je svojedobno Bosni i Hercegovini donio mir, ali sad priječi njen razvoj u demokratsku multietničku državu jer Republika Srpska funkcionira kao posebna, etnički čista država, tješnje vezana s Beogradom nego sa Sarajevom. Bez riječi je njemačka diplomatska izvidnica odslušala i upozorenje da bi Europa konačno morala povesti računa i o nekim demografskim kretanjima na Balkanu ako doista želi da on bude stabilan, demokratski i gospodarski prosperitetan.

Zbog takvog oblika komunikacije ovaj sastanak nije, na žalost, ni po čemu izniman. Gotovo isti razgovor »s gluhim i nijemim« sugovornicima u sličnom se sastavu vodio i lani, u Njemačkoj. Tada je, na primjer, hrvatskoj delegaciji obećano da će naknadno dobiti odgovor na svoje tvrdnje i stavove, no obećanje je ostalo neispunjeno. I drugi hrvatski političari mogu nabrojiti niz sličnih susreta, bez obzira na ideološko-stranačke kombinacije sudionika.

Još je indikativniji bio komentar dr. Zopela kad je odslušao upozorenje da Hrvatska ne prihvaća kvalifikacije iz optužnica o planiranom etničkom čišćenju i da bi, ako iz Haaga stignu nove slične optužnice, mogla pasti vlada koju Europa smatra zaslužnom za velik demokratski napredak Hrvatske. Naime, nakon što je Hrvatsku pohvalio jer poštuje odredbe međunarodnog prava, dr. Zopel je priznao da je međunarodno kazneno pravo tek u povojima i da svi – uključujući i zapadne političare i haaške suce – tek trebaju steći iskustvo.

U međuvremenu se, valjda, treba pomiriti s principom »kom" obojci, kom" opanci«. Baš kao i s lakonskim odgovorom dr. Zopela da je »povijest, eto, takva«, na upozorenje hrvatskih parlamentaraca kako Hrvatska sigurno zadovoljava više uvjeta za članstvo u EU nego neke druge tranzicijske zemlje, kojima EU daje prednost, Slovačka na primjer. Ako je i od zemalja s razvijenijom demokracijom i gospodarstvom, previše je.