ZAGREB, 31. srpnja - U političkim krugovima u Srbiji već se izvjesno vrijeme spekulira da je Milan Milutinović predsjednik Srbije spreman predati se Haaškome sudu najesen 2002. nakon što mu istekne mandat i pod uvjetom da ima tretman sličan onome koji uživa bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić. Uz Slobodana Miloševića, Milutinović je od svibnja 1999. jedan od petorice haaških optuženika zbog kosovskih zbivanja.

To su prve vijesti o legitimnome predsjedniku države kojega je optužio Međunarodni sud za ratne zločine (ICTY) i kojega gotovo nitko ne spominje, niti se on u posljednje vrijeme miješa u svoj posao.

Na haaškom popisu, uz Miloševića i Milutinovića, još su bivši potpredsjednik savezne vlade Nikola Šainović, srbijanski ministar policije Vlajko Stoiljković i ministar obrane Dragoljub Ojdanić. Međutim, kako piše beogradski devnik Danas, pozicija Milana Milutinovića »prilično je čudna«. On je šef jedne države izabran na izravnim predsjedničkim izborima (1997. u drugome krugu nakon što je prvog kandidata Zorana Lilića porazio Vojislav Šešelj), ali nema nikakvu vlast nego, ocjenjuje se, vrlo malo može utjecati čak i na vlastitu sudbinu.

Milutinović u eventualnoj nagodbi sa Sudom, koja osim napisa u tisku nije potvrđena ni jednim dokazom, računa na dvije olakšavajuće okolnosti, pretpostavljaju promatrači. Prva je što je do 1995. godine bio veleposlanik u Ateni i teško bi mu se, navodno, moglo pripisati nešto vezano uz rat u BiH. Iz tog razdoblja Milutinović najvjerojatnije može biti optužen za nelegalne novčane transakcije. Kad je riječ o konkretnoj optužnici za zločine protiv čovječnosti na Kosovu 1999. godine, Danas tvrdi da je i tu Milutinovićeva uloga slabo istaknuta jer u njegovoj nadležnosti nije bilo zapovijedanje policijsko-vojnim formacijama. Međutim, Milutinović može snositi zapovjednu odgovornost kao član Vrhovnog savjeta obrane SRJ.

Druga olakšavajuća okolnost na koju se osvrću blagonakloni beogradski analitičari jest njegovo »dobro vladanje« u razdoblju pada Miloševićeva režima i uspostave demokratske vlasti. On je, poznato je, odbio zahtjeve iz SPS-a i Miloševićeve obitelji da iskoristi nadležnosti koje ima po ustavu Srbije i blokira neke odluke vladajuće koalicije DOS. Dan poslije Miloševićeva uhićenja početkom travnja, Milutinović je dao ostavku i na sve dužnosti u SPS-u, te ostao u evidenciji članstva.

Njegovi stranački kolege tvrde da pritisci i optužbe za ratne zločine znatno utječu na aktualnog predsjednika Srbije i da je »nemoguće promijeniti njegov karakter da ga i deset puta izbace iz stranke«. U političkim kuloarima priča se da je Milutinović praktički preselio predsjednički ured u rezidenciju u Užičkoj ulici na Dedinju, da je smršavio dvadesetak kilograma, da vrijeme provodi u kompjuterskim igricama i da je »vrlo snishodljiv« u komunikaciji s čelnicima DOS-a. Zbog svega toga beogradski su analitičari blizu zaključku da će Milutinović od optuženika postati svjedok, možda i jedan od glavnih svjedoka protiv Miloševića i da će se u toj ulozi pojaviti u Haagu.