U najnovijoj epizodi rado čitanoga serijala "Kako je vrhovništvo oslobađalo Slobodnu" središnji je događaj — spekuliraju mediji — moguća kaznena odgovornost nekolicine čelnika HDZ-a u slučaju pretvorbe splitske novinske kuće. Sočna priča obiluje intrigantnim pojedinostima, a jedna od najzanimljivijih odnosi se na lik i djelo dr. Ivića Pašalića.

Kada je riječ o meni osobno — izjavio je Pašalić novinarima — ja sam 1994. dobio pravomoćnu presudu protiv osobe koja je u javnosti govorila o mojoj navodnoj uključenosti u pretvorbu Slobodne Dalmacije. Isto tako, pravo je Državnog odvjetništva da postupa u skladu sa zakonom ako sumnja da je počinjeno bilo koje kazneno djelo. Drugim riječima, doktor tvrdi da on nije bio sudionikom pretvorbe splitske izdavačke tvrtke. Štoviše, svoj obraz zaštitio je sudskim putem još prije sedam godina, kada je bio na vrhuncu političke karijere. Danas maše presudom kao glavnim argumentom. Lukavo.

o Banka je bez javnoga natječaja prodala čak 37 posto dionica Slobodne Miroslavu Kutli za simboličnih 3,7 milijuna maraka i to je odavno poznato. No, Frane Mitrović — u to vrijeme direktor splitske novčarske kuće — rekao mi je da ga je Pašalić pritiskao i tražio da banka proda dionice Slobodne Dalmacije Kutli. Ja sam to ispričao novinarima, Pašalić me tužio i dobio spor utemeljen na lažnom svjedočenju gospodina Mitrovića. Konkretno, Mitrović je pred sudom izjavio da se ničega ne sjeća, kazao nam je Kapetanović.

Predmet je vodio sudac splitskoga Općinskog suda i po donošenju presude u korist Pašalića razrezao Kapetanoviću kaznu tešku 1140 kuna. Potonji je platio i nije se žalio.

Zašto? Zato što sam bio svjestan da se ništa ne bi promijenilo... Ni danas nije ništa drukčije, oni koji su vladali deset godina i danas su moćni. Zapravo, moćnici koriste komunističku infrastrukturu stvaranu 50 godina. Neki su prešli u žute, neki u crne, ali temeljna boja je crvena. Ne vjerujem da ću skoro dobiti zadovoljštinu, a dok novine ne postanu apsolutno slobodne od političkih utjecaja — neće biti dobro, naglasio je Kapetanović.

Bivši čelnik Splitske banke i hrvatski diplomat u Italiji navodi da mu je "istoga dana dana informacija da se dionice prodaju Miroslavu Kutli, odnosno poduzeću Globus". Respektirajući stav vrhovništva, kako piše, Mitrović je "sugerirao da za Upravni odbor Splitske banke treba obaviti razgovore s članovima odbora jer oni, u tom smislu, trebaju donijeti odluku."

Vjerujemo da je duboko u podsvijest potisnuo dio pisma u kojemu je bio izjavio: "Smatrao sam svojom poslovnom i ljudskom dužnošću te sam obavijestio Ivana Kapetanovića o nastalim momentima i da više ne računa s našim dogovorom..." Mitrović se ni poslije pred sucem nije mogao sjetiti ničega, a prava je šteta što u našoj sudskoj praksi nije uobičajena suradnja s hipnotizerima. Oni su sposobni dovesti čovjeka u trans u kojemu hipnotizirana osoba "propjeva".

Za kraj još samo jedna rečenica iz Mitrovićeva izvještaja o prodaji dionica Slobodne Dalmacije. Bankar, među ostalim, piše: "U raspravi smo nudili dionice za 10 milijuna maraka, međutim, tada je počela "politička obrada" i mi smo prihvatili da se ide na ugovor od 3,7 milijuna maraka uz obećanje nazočnih da će nam se realizirati dogovoreni kredit za tihu sanaciju banke."

Jednu od njih podnijela je Županijskome državnom odvjetništvu u rujnu prošle godine Udruga polagatelja prava na dionice Slobodne Dalmacije. Autori prijave drže da su Ivić Pašalić, Ante Letica i Metod Jurišić zloporabili svoj položaj i ovlasti pri prodaju dionica Slobodne Dalmacije, u namjeri da drugomu nanesu štetu veću od 11,9 milijuna maraka. Na redu je pravna država — njezina je posljednja.

Iz drugog pokušaja ipak smo uspjeli dobiti izjavu Frane Mitrovića:

Mene je Pero Jurković, guverner središnje banke, pozvao na razgovor vezan za Slobodnu Dalmaciju. Prije tog sastanka rukovodstvo banke sastalo se s Kapetanovićem i Vekićem, koji su imali suglasnost premijera Nikice Valentića za kupnju Slobodne Dalmacije. Na tom sastanku kod guvernera bio je Ivić Pašalić i rečeno nam je da bi bilo bolje da se dionice prodaju nekom drugom, jer da banka ide u tihu sanaciju i da očekuje od države povrat 35 milijuna DEM koje je ona platila po inogarancijama i obvezama poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, kao što su, primjerice, Dalmacijacement, Jugovinil, brodogradilište... Nakon toga, nazvao sam Kapetanovića i objasnio mu situaciju te mu rekao da se vrši pritisak da se njemu ne prodaju dionice. Kapetanović mi je zahvalio i kazao kako će on ipak uspjeti kupiti Slododnu Dalmaciju.