Za dijete u dobi od šest mjeseci mjesečno je potrebno oko 150 pelena, odnosno dva dvostruka paketa po 120 kuna. Paket adaptiranog mlijeka stoji oko 50 kuna, a potrebna su četiri na mjesec, što je još 200 kuna. Voćne kašice stoje od pet do 10 kuna. Date li djetetu samo jednu na dan, to će u prosjeku stajati 225 kuna. Doji li majka, trebat će se kvalitetnije hraniti te svaki dan jesti svježe voće, povrće i meso. Četiri kilograma svinjetine po 40 kuna, četiri kilograma voća po 10 kuna te šest kilograma povrća po pet kuna stoje još 230 kuna. Za higijenske potrepštine valja izdvojiti najmanje 100 kuna, jeftinije odijelce stoji oko 100 kuna, cipelice oko 200. Dakle, za najosnovnije potrepštine majka mora izdvojiti 1295 kuna na mjesec. Da ne spominjemo da negdje mora i stanovati, plaćati režije i ponekad djetetu kupiti i kakvu igračku. Kako sve to platiti sa 900 kuna rodiljne naknade na mjesec, nakon što dijete navrši pola godine? (S. M. S.)

ZAGREB - Prošloga je tjedna, doznajemo, Vlada na zatvorenoj sjednici razmatrala racionalizaciju socijalnih troškova i prihvatila načelne mjere. Tako je dio onoga o čemu smo nedavno pisali, nakon razgovora s ministrom rada i socijalne skrbi Davorkom Vidovićem, sada dobilo prve obrise. Tada je, naime, ministar Vidović govorio o proračunskoj nepodnošljivosti pojedinih stavki, neusklađenosti s načelima socijalne države, neprimjerenoj širini prava s obzirom na mogućnosti državne blagajne. Najavio je izradu kodeksa socijalnih prava, prema kojem će se mijenjati i velik broj zakona, a bit će uključeno najmanje sedam ministarstava.

Iz pouzdanih izvora doznajemo, već u rujnu dio ovoga ljeta zamišljenih mjera morao bi se početi ostvarivati. Jedna od mjera bit će novi, za sve jedinstveni zakon o doprinosima. Njime će se proširiti krug onih koji moraju plaćati doprinose na sve koji rade bilo koju vrstu posla, odnosno na bilo koju vrstu rada. Mirovine će se oporezivati, doznajemo, od nove granice. Umjesto dosadašnjih neoporezivih 2500 kuna, od jeseni će to najvjerojatnije biti 1680 kuna.

Promjene se predviđaju i za civilne stradalnike Domovinskoga rata. Primjerice, za invalidnine prve kategorije osnovica će se određivati ne više 160 već 110 posto prosječne plaće. Osnovica za opskrbninu će sa 55 pasti na 33 posto prosječne plaće, a pripomoć u kući sa 45 na 23 posto prosječne plaće. Isto je i kod hrvatskih branitelja Domovinskoga rata. Kod branitelja, ali i kod svih ostalih skupina koje su po raznim osnovama i raznim ministarstvima mogle gomilati i zbrajati prava, to će sada biti ukinuto. Primjerice, branitelji su mogli primiti sredstva po osnovi prava za njegu i pomoć, ali i prava za pružanje usluge njege i pomoći. Sada će morati izabrati: jedno ili drugo pravo.

Do rujna bi trebali biti gotovi obrisi novoga zakona o obiteljskim naknadama, u kojem bi trebali biti riješeni dječji doplatak, rodiljna naknada, ali i sve druge moguće obiteljske naknade. Jedan od prijedloga za rodiljne naknade je da se prima pun iznos naknade za prva tri mjeseca od rođenja djeteta, a u preostalih devet mjeseci novi tzv. obiteljski dodatak, ovisno o broju djece i imovinskom cenzusu. Drugi prijedlog kaže da prvih šest mjeseci rodiljna naknada bude u stopostotnome iznosu, dok bi drugih šest mjeseci bila 900 kuna. Sada je najveća naknada za drugih šest mjeseci rodiljnoga 1600 kuna.

Nisu najveći i jedini problem branitelji i žrtve rata, rekli su naši sugovornici. No, oni su katkad najizrazitiji primjer što se sve može gomilanjem prava po različitim osnovama i ministarstvima. Udovice branitelja kažu da ministar Vidović laže kad kaže da su im primanja oko 13.000 kuna. Možda nekima i nisu. No, isto tako postoje dokazi o zasad legalnom primanju 20.000 kuna mirovine s dodacima, na osnovi 34 različita prava.

Invalid prve kategorije, branitelj Domovinskog rata, mogao je uz mirovinu od oko 4860 kuna dobiti još 16.257 kuna na osnovi dodatka za invalidninu, opskrbninu, pravo na pomoć i njegu, te za pružanje usluge za pomoć i njegu. Ta dva posljednja prava iznose svako po 4860 kuna. Ubuduće će ovi branitelji samo moći izabrati - žele li jedno ili drugo pravo. Oba - nikako.

ZAGREB - Lani je u Hrvatskoj bilo 61.045 maloljetnih korisnika socijalne skrbi, što je 1,1 posto više nego 1999., a punoljetnih je korisnika bilo 10 posto više, izvijestio je Državni zavod za statistiku.

Usluge socijalne skrbi dobivalo je 7376 djece i mladeži, od kojih 4790 zbog sklonosti činjenju kaznenih djela, 526 zbog sklonosti skitnji, 98 zbog prosjačenja, a 45 zbog prostituiranja.

Od 221.267 punoljetnih korisnika socijalne skrbi u 2000., 52,8 posto su žene. (H)