Vjesnik: 03. 08. 2001.
Pod udarom svi ratni zločinci, bez obzira na nacionalnost
Ured bi olakšao prikupljanje dokument
acije i neutralizirao moguće lokalne utjecaje pri procesuiranju / Protivnici posebnoga ureda misle da bi ratni zločin trebala goniti postojeća županijska državna odvjetništva a da bi njihov rad trebalo samo koordiniratiZAGREB, 2. kolovoza – Prema najavama, u okviru Državnog odvjetništva u jesen bi se osnovao poseban Ured za progon počinitelja ratnih zločina. Zamjenik državnog odvjetnika Drago Novosel izjavio je za Vjesnik da bi taj ured bio zapravo posebno državno odvjetništvo u rangu županijskih tužiteljstava, koje bi se bavilo isključivo progonom ratnih zločina. No, ne stoje usporedbe s Uredom za suzbijanje organiziranog kriminala (USKOK) jer Ured za progon ratnih zločina ne bi dobio dodatne ovlasti u progonu ratnih zločina, kaže Novosel. Dodaje i da bi se Ured bavio svim ratnim zločinima, bez obzira na nacionalnost počinitelja.
Prof. dr. Ivo Josipović, jedan od članova radne skupine koja bi trebala sastaviti zakon o Uredu, tvrdi da se ideja o njegovom osnivanju nametnula u vrijeme kad se Međunarodnom kaznenom sudu podnosila tužba protiv SRJ. Tada se pokazalo da u državnim odvjetništvima nitko nije imao objedinjene podatke o ratnim zločinima, a i praksa njihova progona bila je neujednačena. Uz pomoć Ureda mogla bi se suzbiti ta anarhija oko prikupljanja dokaza o ratnim zločinima, a izbjegli bi se i lokalni utjecaji u njihovom procesuiranju, napominje Josipović.
Zakon o Uredu trebalo bi, po njegovim riječima, obuhvatiti osnivanje dokumentacijskog centra o ratnim zločinima, suradnju s Haaškim sudom, servisiranje tužbe protiv SRJ, kao i osnivanje specijaliziranog državnog odvjetništva za progon ratnih zločina.
Osim pobornika, posebni ureda za suzbijanje ratnih zločina ima i svoje protivnike. Tako je i u Ministarstvu pravosuđa, koje bi trebalo imati glavnu ulogu u osmišljavanju tog tijela, bilo suprotstavljanja ideji o osnivanju Ureda, koja se pojavila još u veljači. Iz izvora bliskih Ministarstvu može se doznati da još ne postoji nikakav tekst zakona o osnivanju tog ureda.
Nije problem napisati zakon i za jedan dan, no pitanje je može li Ured ispuniti svoju svrhu, tvrdi jedan od osporavatelja osnivanja toga tijela. On ističe da bi sva državna odvjetništva trebala biti osposobljena za progon ratnih zločina, a ne da to postane ekskluzivno pravo samo jednog tužiteljstva. Takvo rješenje bilo bi protuzakonito, tvrdi, a »čvor« bi se mogao rasplesti tako da sva županijska tužiteljstva budu mjerodavna za progon ratnih zločina, a da se pri Državnom odvjetništvu osnuje odjel koji će koordinirati sve te poslove.
Inflacija ovakvih ureda, što je slučaj i s USKOK-om, neće dovesti do poboljšanja rada pravosuđa, nego služi promociji nekih ljudi i umirenju savjesti, zaključuje naš sugovornik.
Biljana Bašić