Šest godina nakon što su tisuće Muslimana mučki ubijene u Srebrenici, Haaški tribunal izrekao je presudu srpskom generalu Krstiću, potvrdivši optužbe za planiranje i provođenje najgoreg masakra u Europi nakon Drugoga svjetskog rata.

Sudski proces protiv Krstića ima osobitu težinu i zato što je to prvo suđenje za genocid nakon holokausta. Presudom Krstiću, Haaški se sud također odredio prema tome smatra li da je u ratu u BiH, koji je vođen od 1992. do 1995., počinjen genocid. Prema statutu Haaškog suda, genocid je najteži zločin, definiran kao "djela počinjena s namjerom uništenja, u cjelini ili djelomično, nacionalnih, etničkih, rasnih ili religioznih skupina".

U vrijeme zločina, sad 53-godišnji Krstić bio je zapovjednik Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske koji je proveo pogrom nad Muslimanima u enklavi Srebrenici, koja je tad bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda i proglašena sigurnosnom zonom. U 16-mjesečnom suđenju tužitelji su ponudili dokaze da su Drinski korupus i posebna policija proveli uhićenja, progon, mučenja i pogubljenja 7500 do 8000 Srebreničana, dječaka i muškaraca od 13 do 70 godina, od kojih su malobrojni preživjeli. Dosad je ekshumirano oko 4000 tijela iz masovnih grobnica srebreničkih žrtava. Iskopavanja masovnih grobnica provođena su dijelom i za potrebe traženja dokaza protiv Krstića, kazala je za Reuters glasnogovornica Haaškog tribunala Florence Harmann.

Uz optužbe za genocid i etničko čišćenje te pogubljenja civila, optužnica protiv generala Krstića odnosi se i na masovnu deportaciju civila. Pred očima 300 nizozemskih "plavaca", bosanski su Srbi prisilili između 25 i 35 tisuća civila, žena, djece i staraca, da autobusima napuste područje na kojem su njihove obitelji živjele naraštajima.

Tijekom suđenja general Krstić izjavio je da se ne osjeća krivim. Kazao je kako je znao za masovna ubijanja, ali da ih nije mogao zaustaviti. Krstić se branio, tvrdeći da je njegov nadređeni, general Ratko Mladić, preuzeo nadzor nad snagama koje su ušle u enklavu nekoliko dana prije nego što su ubijanja počela. Krstić je na sudu tvrdio kako se nije suprotstavljao Mladiću u strahu da bi on mogao nauditi njegovoj obitelji.

M. Drkulec

Radislav Krstić prije rata u BiH bio je potpukovnik JNA, a njegova je brigada u studenome 1992. pripojena Drinskom korpusu. Na dužnosti zapovjednika ostao je do kraja 1994. godine. Od listopada 1994. do 12. srpnja 1995. bio je načelnik stožera i zamjenik zapovjednika Drinskoga korpusa Vojske Republike Srpske. U lipnju 1995. promaknut je u čin general bojnika.

Na dan 13. srpnja 1995. preuzeo je zapovjedništvo Drinskoga korpusa, no to je u javnosti objavljeno tek sedam dana poslije. Događaji zbog kojih je optužen zbivali su se od 11. do 18. srpnja 1995. godine.