Vjesnik: 04. i 05. 08. 2001.
Kome će ministar obrane biti (više) odgovoran – Vladi ili Predsjedniku?
Novi sastanak premijera i Predsjednika vjerojatno 25. kolovoza / Predsjednik Mesić inzistira da ministar obrane bude u lancu zapovijedanja Oružanim snagama između vrhovnog komandanta i Glavnoga stožera te da ga može samostalno smijeniti vrhovni komandant odnosno predsjednika države / Trebat će zato još razgovarati o sadržajima i mjeri odgovornosti ministra obrane prem
a Vladi i njegovoj odgovornosti prema vrhovnom komandantuZAGREB, 3. kolovoza - Tko će sve i u kojim situacijama zapovijedati Oružanim snagama, kome će se i u kojoj mjeri pritom odgovarati – samo su neka od pitanja na koja bi konkretne i nedvosmislene odgovore trebao ponuditi prijedlog novog Zakona o obrani. Očekuje se da će u saborsku proceduru biti upućen već u rujnu. A hoće li se, u međuvremenu, usuglasiti stavovi na relaciji Pantovčak – Banski dvori, trebalo bi se saznati do kraja kolovoza.
Nakon posljednjeg sastanka s predsjednikom Stjepanom Mesićem, održanoga 25. srpnja, premijer Ivica Račan ostavio je, naime, mogućnost da se razgovori o prijedlogu novog Zakona o obrani i o preustroju oružanih snaga nastave već narednog tjedna, iako je bilo posve izvjesno da će se s novim susretom na tu temu čekati najmanje do kraja kolovoza, što je uostalom najavio i Mesićev tim (25. kolovoza). Koplja se, podsjetimo, lome ponajprije na zakonskom definiranju odnosa između vrhovnog zapovjednika, ministra obrane i Glavnog stožera.
Prema izjavama aktera posljednjeg sastanka naslućivao se kakav, takav napredak, no onda se u javnosti pojavila informacija kako predsjednik Mesić neće pristati na ustupke pri definiranju odgovornosti ministra obrane u zapovjednom lancu. Štoviše, prema pisanju jednog tjednika, Predsjednik će odbiti Vladin prijedlog Zakona, ako ministar obrane ne bude u zapovjednom lancu izravno odgovoran upravo predsjedniku Republike.
Poznato je, naime, da će ministar obrane biti uvršten u lanac zapovijedanja Oružanim snagama, no Mesićev se tim zalaže da u vertikali zapovijedanja čelni čovjek MORH-a zauzme mjesto između vrhovnog zapovjednika i Glavnog stožera. Takav položaj tražit će, dakako, jasno razgraničenje između ministrove odgovornosti Vladi i njegove odgovornosti unutar zapovjednog lanca, prema vrhovnom zapovjedniku. Drugim riječima, za poslove upravljanja MORH-om ministar obrane odgovarao bi Vladi, dok bi – u za sada nepoznatoj mjeri – u lancu zapovijedanja Oružanim snagama odgovarao predsjedniku Republike.
Iako mediji uglavnom govore o dvjema različitim koncepcijama, čini se da su temeljni razlozi prijepora upravo mjera u kojoj bi se ministra obrane trebalo uključiti u zapovijedanje OS-om, ali i ovlast za njegovo razrješenje. Potvrđuje to prijedlog Zakona o obrani koji je MORH predstavio još u svibnju 2001. Prema informacijama iz njegova Ureda za odnose s javnošću, prijedlog do sada nije pretrpio nikakve preinake, osim ako ih, kako kažu, nije bilo na najvišoj razini. Prema članku 10. toga prijedloga minista
r obrane odgovara Vladi za obavljanje poslova iz djelokruga MORH-a, a vrhovnom zapovjedniku za provođenje zapovjedi u svezi s vođenjem i zapovijedanjem oružanim snagama. Sporna je očito posljednja rečenica, u kojoj se kaže da »vrhovni zapovjednik predsjedniku Vlade može predložiti razrješenje ministra obrane, ako ministar ne provodi zapovjedi vrhovnog zapovjednika«. S druge strane, Mesić insistira da mu novi zakon ostavi mogućnost samostalnog smjenjivanja prvog čovjeka MORH-a, i to u slučajevima kada vrhovni zapovjednik ocijeni da se zapovjedi koje je proslijedio ministru, ne izvršavaju ili ne dostavljaju Glavnom stožeru.Opseg u kojem će se prvi čovjek MORH-a uključiti u zapovijedanje Oružanim snagama ostat će nepoznat javnosti – najmanje do rujna.
Mile Franičević