SARAJEVO, 5. kolovoza - Slabašno bosanskohercegovačko gospodarstvo sve teže podnosi skrb nekoliko tisuća administrativnih službenika, među kojima je trinaest premijera i stotine ministara, njihovih zamjenika, pomoćnika, savjetnika, da se i ne govori o različitim stručnim službama te pomoćnom osoblju kao što su vozači, tajnice, kuhari i slično. Oni predstavljaju velik proračunski teret tim više što je međunarodna pomoć iz godine u godinu sve manja.

Brojna administracija rezultat ja kompliciranog ustroja zemlje dogovorenog u Daytonu. U Federaciji BiH tako, osim vlade na entitetskoj razini, postoji i deset županijskih kabineta u čijoj su ovlasti pitanja poput obrazovanja, prometa, zdravstva ili unutarnjih poslova. Prema podacima koji su nedavno objavljeni, samo za plaće i troškove administrativnih službenika u Federaciji BiH u prošloj godini potrošeno je oko 700 milijuna maraka. Ukupni javni prihodi istodobno su iznosili tek nešto više od dvije milijarde maraka, tako da je jasno kako je trećina prikupljenog novca potrošena za financiranje administracije. U nekim se županijama na plaće službenika troši gotovo dvije trećine javnih prihoda.

Prikupljanje javnih prihoda je problematično i procjenjuje se da je znatno ispod realnih iznosa. Cvjetaju šverc i različiti načini izbjegavanja plaćanja poreza. A kad je riječ o uslugama koje bi građani mogli očekivati od države, dakle stvaranje povoljnog ozračja za život i rad, investiranje, pokretanje poslova, stambenu izgradnju, imovinsku sigurnost i slično, stanje je daleko od djelotvornog.

Poseban problem je često preklapanje ovlasti između različitih tijela uprave. Tako je kao paradoksalan primjer navedeno nepostojanje strategije prometnog razvoja BiH, iako se tim problemom bave čak četiri različite službe. Zagovornici centralizacije i unitarizacije BiH i Federacije BiH često preskupu državu navode kao argument za prihvaćanje njihovih zahtjeva. S druge strane, pripadnici posebno manjih naroda, smatraju da je decentralizacija način zaštite njihovih prava.

Alenko Zornija