Vjesnik: 06. 08. 2001.
MMF spreman do listopada čekati Vladine mjere štednje
Uspije li Hrvatska do kraja godine proračunski deficit dovesti u planirani okvir od 5,3 posto, bio bi to dobar temelj da sljedeće godine manjak ne premaši 4,25 posto i da se nastavi smanjivati u 2003. / Na kraju ove godine moguć kredit za premošćivanje / Za sljedeću godinu planirani prihodi od privatizacije najviše 3,5 milijardi kuna
ZAGREB, 5. kolovoza – Međunarodni monetarni fond (MMF), čiji predstavnici ovog tjedna završavaju redovit posjet Hrvatskoj, spreman je do listopada čekati Vladine mjere kojima bi se postigle proračunske uštede, a proračunski deficit sveo u planiran okvir od 5,3 posto BDP-a. Ne bude li ušteda, proračunski bi deficit na kraju godine za jedan postotni poen bio veći od planirano
ga, a iz MMF-a su se već ranije izjasnili da nisu spremni tolerirati takvo probijanje.Hansu Flickenschildu, šefu Misije MMF-a za Hrvatsku, poznat je Vladin plan za smanjenje izdataka, no istodobno mu je skrenuta pozornost na to da Vlada ne može jamčiti da će Sabor pristati već na prvom jesenskom zasjedanju, koje započinje 17. rujna, raspravljati o tim mjerama i da će nužne izmjene zakona donijeti prema hitnom postupku.
Reakcija Sabora bit će tako ključna za kontekst u kojem će se Hrvatska spominjati na sjednici Odbora izvršnih direktora MMF-a u listopadu. U slučaju da od planiranih proračunskih ušteda ne bude ništa, stand by aranžman Hrvatske s Fondom mogao bi biti raskinut. Bila bi to pljuska Hrvatskoj, i to uoči jesenskog zasjedanja MMF-a i Svjetske ban
ke u Washingtonu.Vlada je za sjednicu u srpnju pripremala mjere koje se uglavnom tiču smanjenja socijalnih prava, ali su događaji vezani uz Haag i optužnice sve odgodili za jesen. Uštede su na papiru raspoređene prema proračunskim korisnicima u prvom redu zbog probijanja na stavkama plaća i dječjih doplataka u ukupnom iznosu 870 milijuna kuna. Odluka o njima nije stvar Vladine socijalne (ne)osjetljivosti.
Nije ni stvar pristajanja na diktat MMF-a, kako su najavljene poteze neki proglasili. To je jednostavno stvar izbora i odluke o ekonomskoj budućnosti Hrvatske. Ako se proračunski deficit do kraja godine uspije svesti na 5,3 posto BDP-a, bio bi to, kako ističu u Ministarstvu financija, dobar temelj da sljedeće godine manjak ne premaši 4,25 posto i da se nastavi smanjivati.
Do kraja godine moguć je, doznajemo, još jedan kredit za premošćivanje, u slučaju da se neki od planiranih privatizacijskih prihoda preseli na početak sljedeće godine. Inače, za sljedeću godinu prihodi od privatizacije bit će planirani n
a najviše 3,5 milijardi kuna.Lidija Martinović