ZAGREB, 7. kolovoza – U Hrvatskoj nema socijalnog dijaloga, suglasni su sindikalisti koji se ovih dana, posebno nakon posjeta vodstva misije MMF-a Hrvatskoj, pripremaju za vruću jesen. Kako udar na socijalna prava i sve veću liberalizaciju cijena komentiraju čelnici sindikalnih središnjica i očekuju li Vladu uskoro sindikalni prosvjedi?

Boris Kunst, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH), tvrdi kako je još prije mjesec-dva najavio da će taj Sindikat organizirati radničke demonstracije na jesen, i to u krajnjoj nuždi. »Ljudi su totalno ogorčeni racionalizacijom radno-socijalnih prava, pa je socijalni bunt normalna posljedica Vladine politike i liberalizacije cijena«, tvrdi Kunst, dodajući da je Vladina politika »suicidalna«, a njezini potezi »ubitačni«. »Socijalno nezadovoljstvo će eruptirati na jesen, kad se plejadi otpuštenih pridruže i oni koji obavljaju sezonske poslove do kraja rujna«, kaže Kunst.

»Očekujemo ozbiljne razgovore s Vladom već krajem ovog mjeseca; ne ostvari li se stvaran dijalog i partnerstvo sva tri socijalna aktera, bojim se da će već krajem listopada doći do organiziranih socijalnih nemira«, drži Zdenko Mučnjak, predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS). Tada će se, pojašnjava, kumulirati sve socijalne potrebe građanstva – početak školske godine, završetak sezonske potrebe za radnom snagom – te neminovno podići tenzije, koje će dovesti do sindikalnih prosvjeda i štrajkova na nižim razinama.

»Vjerujem da bi prosvjed, koji će se tada gotovo sigurno dogoditi, mogao biti masovniji od onoga u veljači 1998. godine«, smatra Mučnjak. On dodaje da je u suradnji sa URSH-om već pripremljen prijedlog strategije gospodarskog razvoja i nada se da će ga Vlada razmotriti. Nastavi li Vlada odbijati dijalog, moglo bi doći i do novih izbora, što, smatra Mučnjak, ne bi bilo dobro, jer bi nas vratilo još više unatrag.

»Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) će pričekati do rujna kako bi vidio hoće li doći do izmijenjenog socijalnog dijaloga i većeg uvažavanja partnera putem Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV)«, ističe Krešimir Sever, predsjednik NHS-a. Želimo, pojašnjava Sever, da svi značajniji zakoni iz socijalno-gospodarske sfere prođu kroz raspravu na GSV-u. Također, dodaje, vidjet ćemo hoće li se Vlada nastaviti ponašati socijalno neosjetljivo i hoće li pozvati sindikate na razgovor o proračunu za 2002. godinu, a ne da ih opet dovede pred gotov čin. Uza to, Severa zanima hoće li Vlada nastaviti s dobro znanom metodom otkazivanja kolektivnih ugovora, što je započela još polovicom prošle godine.

Ako se Vladina retorika ne promijeni, taj sindikat neće imati nikakvih obveza da poštuje socijalni mir. »Neka Vlada prestane s naslijeđenom retorikom. Uoči izbora je govorila da ima odgovore na sva pitanja. Naše strpljenje, dugo godinu i pol, sasvim je dovoljno«, poručuje predsjednik NHS-a.

Vitomir Begović, glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), također ne isključuje socijalne konflikte ako Vlada nastavi zaobilaziti sindikate u mnogim važnim pitanjima, kao što sada čini. »Do socijalnih konflikata će sigurno doći izostane li dogovor oko vizije gospodarskog razvoja, no to će nas samo udaljiti od reformi i umanjiti uvjete za izlazak iz krize«, drži Begović, dodavši kako to nikome ne bi smio biti cilj.

Ipak, tvrdi on, s obzirom na dubinu političke krize u kojoj se nalazi hrvatsko društvo, najprije treba postići političku stabilnost. »Političari, kako vladajući tako i oporbeni, moraju se uozbiljiti, jer su očekivanja birača toliko mala da bi mogli ispuniti barem minimum danih obećanja«, ističe Begović. Dodaje da su hrvatski političari predobro plaćeni da bi nametali teme od kojih običnom građaninu neće biti ništa bolje. Dakle, nastavlja, kada dođe do političke stabilnosti, svu energiju treba usmjeriti na proizvodnju, a ne na razmišljanje kako nešto potrošiti. »Sindikati se sada zaobilaze, priječi im se sudjelovanje u reformama, a informacije o rješenjima u provedbi socijalnih reformi saznaju isključivo iz tiska, što je veoma nekorektno«, tvrdi glavni tajnik SSSH-a.

»Postoje nepravde u pravima iz područja socijalne sigurnosti. Primjerice, socijalni minimum za jednočlano domaćinstvo iznosi 400 kuna, a privilegirani saborski zastupnici imaju od 10.000 do 15.000 kuna mirovine«, kaže Begović i dodaje da 17 posto osoba s punim radnim stažem i uplaćenim doprinosima imaju 1100 kuna mirovine. Uza to, zaključuje Begović, vrlo je važno stati na kraj radu na crno, koji razara hrvatsko gospodarstvo.