Jutarnji list: 08. 08. 2001.

EUROPSKA UNIJA Najnovija studija Europske komisije o ekonomskim učincima proširenja

EU prognozira Hrvatskoj sporiji rast nego Rumunjskoj i Bugarskoj

Hrvatska je svrstana u posebnu skupinu zemalja s Makedonijom i Jugoslavijom, a Europska komisija procjenjuje da će do 2002. njezin rast BDP-a biti oko 2,5 posto, što je ispod razine prvih pet zemalja kandidata

Piše: Jadranka Šević

Prema najnovijoj studiji Europske komisije, nove zemlje kandidati u godinama priprema te nakon priključenja EU mogu očekivati gospodarski rast izmedu 1,3 i 2,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje i to sve do 2009. godine.

Trend rasta trebao bi se u zemljama kandidatima osjetiti već ove i sljedeće godine i to zahvaljujući efikasnoj alokaciji resursa, povećanju investicija i rastu produktivnosti, ali pod pretpostavkom nastavka provedbe nužnih ekonomskih reformi u tim zemljama.

Hrvatska je svrstana u posebnu skupinu zemalja s Makedonijom i Jugoslavijom, a Europska komisija procjenjuje da će do 2002. njezin rast BDP-a biti oko 2,5 posto godišnje što je daleko ispod razine prvih pet zemalja kandidata, pa čak i one koja se planira u Rumunjskoj i Bugarskoj. Europska komisija predviđa visoke stope rasta u Jugoslaviji od pet do sedam posto, no valja pritom napomenuti da je u 1999. tamo zabilježena negativna stopa od čak 17,7 posto.

Koristi od proširenja

Scenariji i kvantitativni pokazatelji utjecaja proširenja na gospodarstvo sadašnjih i budućih zemalja članica radeni su na temelju makroekonomskih simulacija prema kojima će se u 2005. osam kandidata učlaniti u Uniju.

Komisija pritom računa na sve sadašnje kandidate osim Bugarske i Rumunjske iako naglašava da je riječ o hipotetskom scenariju kojim se ne prejudicira stvaran datum proširenja ni zemalja koje će dobiti "zeleno svjetlo" za ulazak u EU. Naime, kao što je poznato, pristup EU ovisit će o individualnom napretku i ispunjenim uvjetima za članstvo svakog od kandidata.

Proširenje EU, s druge će strane, donijeti puno manji, iako također pozitivan ekonomski efekt sadašnjim članicama Unije. Scenarij govori o mogućem povećanju BDP-a od 0,7 postotnih bodova i to zahvaljujući prije svega pozitivnim učinicima migracija radne snage i povećanoj integraciji trgovinske razmjene novih i starih članica.

Najveće koristi od proširenja mogle bi imati Njemačka i Austrija zbog tradicionalnih trgovinskih odnosa sa zemljama srednje i istočne Europe. Te dvije zemlje, naime, zajedno nose više od 50 posto trgovinske razmjene te tokova stranih izravnih investicija EU i zemalja kandidata.

Migracijslti pritisak

Njemačka i Austrija će, procjenjuje Europska komisija, primiti i najviše radne snage s istoka mada se u izvješću naglašava da će ukupni migracijski pritisak biti ograničenih razmjera.

Studija je također razbila strahove sadašnjih članica od konkurencije novih članica u poljoprivredi. Naime, stručnjaci procjenjuju da će se proširenjem ukinuti preostale prepreke u trgovinskoj razmjeni, ali i proširiti instrumenti i mjere europske poljoprivredne politike na nove članice.

Europska komisija procjenjuje da donedavno velike razlike u cijenama u poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u zemljama srednje i istočne Europe više ne postoje pa se sadašnje članice Unije ne moraju bojati jeftinih proizvoda. Osim toga, kvaliteta tih proizvoda u zemljama kandidatima još je niža od one u sadašnjim članicama pa će utjecaj novih članica na poljoprivrednu politiku EU u prvim godinama biti sigurno ograničen.