Slobodna Dalmacija: 08. 08. 2001.

RAZGOVOR: RADOVAN ORTYNSKI, GLAVNI DRŽAVNI ODVJETNIK

URED ZA RATNE ZLOČINE NEĆE SE OSVRTATI NI NA ČIJE ZASLUGE

Postoji potreba da se na razini Vlade osnuje takav ured koji neće obuhvatiti samo ono za što je zainteresiran Haaški tribunal. Tada će otpasti razlozi da mi te slučajeve ne procesuiramo brže i efikasnije. No, onda moramo igrati otvoreno i pošteno

Piše Siniša PAVIĆ

Glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski imenovao je 13 županijskih državnih odvjetnika, te najavio bespoštednu borbu za funkcioniranje i poštovanje pravne države.

Raspisali smo natječaj za 18 županijskih državnih odvjetništava s tim da se prijavio 31 kandidat. Pijave smo razmotrili, o njima je dao svoje mišljenje i kolegij državnih odvjetnika RH, a mišljenje smo zatražili i po zakonu i od ministra pravosuđa. Dobili smo mišljenja za 14 kandidata, s tim da je dogovoreno da se natječaj u Gospiću i Varždinu ponovi, a za Sisak, Vukovar i Osijek odluku ćemo donijeti po mišljenju ministra. Kada to bude riješeno, onda ćemo pristupiti i donošenju odluka o izboru općinskih državnih odvjetnika. Za njih je natječaj u tijeku i završava krajem mjeseca, a kandidata je dosta, oko 54.

Promjene su izvršene u Zagrebu, Bjelovaru i Splitu gdje je na mjesto gospodina Ante Vrdoljaka došao Mladen Bajić. Kolega u Splitu Ante Vrdoljak se nije ni javio na natječaj, a koji su razlozi, to bi trebali pitati njega.

Dalmatinci su puni energije

Koliko ste uopće zadovoljni radom Državnog odvjetništva u dalmatinskim županijama?

Svi smo svjesni da su se tijekom proteklih godina nagomilali dokazi u hrpama spisa koje stoje u odvjetništvu i sudovima. Nama je u Odvjetništvu vjerojatno lakše nego sudovima zbog toga jer mi te spise koje zaprimimo od policije proučimo i po članku 174. stav 1. jedini smo ovlašteni da ocjenjujemo kvalitetu podnesenih prijava i priloženih dokaza.

Dakle mi ocjenjujemo rad policije i podnijete prijave, a ne obrnuto. Da bi sve bilo dobro odrađeno, potrebno je da nas se obavijesti, da se zajedno radi u cilju utvrđivanja stvarne istine. Prijave moraju biti kvalitetne, a ne da se vraćaju natrag ili da iz tih prijava ne vidimo uopće što se želi.

Ovo je zapravo dio odgovora na moje sljedeće pitanje da li ste zadovoljni suradnjom Državnog tužiteljstva i MUP-a, s obzirom da iz MUP-a stižu pritužbe da Državno odvjetništvo često zanemaruje prikupljene dokaze.

U principu jesam zadovoljan. Policija radi svoj posao, mi svoj, a cilj nam mora biti svima zajednički - utvrđivanje istine. Međutim, ipak veliki broj spisa stoji na sudovima. Primjerice od tri optužna akta u Splitu, dva bi mogla završiti zastarom jer je opterećenost velika.

Je li se toga nagomilalo kroz godine ili...

Sudovi su zatrpani. Opterećeni s civilnim predmetima pa kaznenim predmetima, pa onda zastare nastupaju, pa imate Kutlu tu, pa Kutlu tamo... Predmeta koliko hoćete.

Kad već spominjete Kutlu i s obzirom na činjenicu da je u Splitu ponajviše slučajeva u kojima se njegovo ime spominje, kako kometirati činjenicu da gospodin Vrdoljak dobiva nagradu za životno djelo, a ništa vezano uz Kutlu pokrenuo nije. Koliko je Vrdoljak "platio glavom" i zbog nepokretanja slučaja pretvorbe "Slobodne Dalmacije"?

O gospodinu Vrdoljaka ne bih htio ništa komentirati. Kad sam obilazio županijska državna odvjetništva, pitali su me: jeste li došli smijeniti ovoga ili onoga? Odgovorio sam da nisam nikoga došao smijeniti već utvrditi stvarno stanje. A, natječajem su određene promjene napravljene.

Što očekujete od Dalmatinaca, mislim od dalmatinskih županijskih državnih odvjetnika?

Dalmatinaca? Oni su puni energije, pa će puno i raditi. Vjerujem da će tužilaštvao primjerice u Splitu ili Šibeniku dobro funkcionirati.

U Rijeci se sudi Gospićkoj skupini, aktualizira se u Šibeniku slučaj ratnog zločina u Varivodama. Znači li to da smo sposobni sami otkrivati i procesuirati ratne zločine? Treba li nam Ured za ratne zločine koji najavljuju iz Vlade?

Ured za ratne zločine je Vladin ured, a ne ured koji formira Državno odvjetništvo. U sklopu tog ureda bit će i ured odvjetnika, a glavnog odvjetnika za taj ured postavlja glavni državni odvjetnik.

USKOK produžava pritvor

No, zakon još nije donesen pa je sada o tome prerano govoriti. U tom bi se uredu dakle obrađivali svi slučajevi vezani za ratne zločine, bez obzira na nadležnost, što znači da bi takav ured mogao ishoditi i promjenu nadležnosti.

Uglavnom zakon još nije donesen, a ono što je neosporno jest da je daytonski sporazum potpisan. Zna se tko ga je potpisao i kako, i kada bi neka druga politička snaga bila na vlasti, sumnjam da ne bi poštovala daytonski sporazum i da ne bi izručivala ljude. Najveći broj onih koji sada pljuju po tom daytonskom sporazumu izručio je ljude, a to se zaboravlja.

Prema tome kada kod nas počne funkcionirati taj pravosudni sistem, u smislu da postupci ne traju cijelu vječnost, otpast će razlozi da mi te slučajeve ne procesuiramo brže i efikasnije. No, onda moramo igrati otvoreno i pošteno, ne gledati tko je od kuda i kakve su mu zasluge, već posao treba odraditi do kraja. Zločin je zločin bez obzira tko ga je počinio.

Znači ured nam treba?

Očito da postoji potreba da se na razini Vlade osnuje jedan takav ured koji će obuhvatiti i druge stvari, a ne samo one vezane za Haaški tribunal.

Koliko ste zadovoljni s dosadašnjim otkrivanjem i procesuiranjem ratnih zločina?

Policija je odradila što je odradila tijekom Domovinskog rata. Policija je manje-više snimila sve, od Pakračke poljane do svega što se dešavalo i u Lori. Tamo gdje su bile vođene ratne operacije, bila je prisutna i kriminalistička policija. Postupci se vode, a bit će ih još.

Nedavno sam dobio pregled postupaka koji su vođeni u vrijeme Domovinskog rata, a vezani su uz vojno-redarstvene akcije. Međutim, tu je riječ o postupcima koji se odnose na prometne nesreće, krađe i slično, a to nas ne zanima. Haag neće tražiti izručenje za takve djela.

Što je s USKOK-om?

Mislim da će zakon o USKOK-u biti donesen u jesen i da je on nužan za Hrvatsku, jer je i jedan od uvjeta da bismo mogli ući u Europu, što se zaboravlja.

Kritičari se boje prevelikih ovlasti USKOK-a?

Nikakvih prevelikih ovlasti neće biti. Kada bismo htjeli imati ono što imaju Talijani, onda bismo o tome mogli govoriti, a to nije ni blaga kopija onoga što oni imaju. Ovlasti koje mi imamo su iste one koje sada imamo po postojećem Zakonu o državnom odvjetništvu s time što će to biti jedan ured koji će raditi na cijelom teritoriju RH, bit će formitrana četiri istražna centra koja će obrađivati takve predmete, bit će suci profesionalci koji će tu raditi i pritvor će se u tim teškim predmetima moći produžiti u istrazi za još šest mjeseci.

Čišćenje kukolja je Sizifov posao

Što je s aferom o korumpiranosti u pravosuđu?

Vodi se postupak u Rijeci. Svjedoka iz tog predmeta niste spominjali, pa neću ni ja. Za njega se priča štošta, a meni se zamjera da sam primao nekoga tko je bio na tjeralici. Istina, on je bio tu, ali je tjeralica došla kasnije.

Mediji spekuliraju da preko svjedoka u spomenutoj aferi Boška Županovića zapravo želite doći do odvjetnika Ante Nobila, a da preko Kutle zapravo pikirate na Ivića Pašalića.

Stvar je vrlo jednostavna, Županović je svoje ispričao istražnom sucu i nakon toga je sve krenulo prema tužilaštvu. Mi smo njega obuhvatili istražnim zahtjevom, a što je ispričao u istrazi kao okrivljenik, ponovio je i pred sucem. Njegov bijeg iz zatvora je njegova stvar. Poručio sam mu da se vrati, no on je kazao da se boji vratiti, a sigurno da netko tko je sve to ispričao ne bi baš rado sjedio unutra i čekao što će se desiti bez obzira na garancije koje mu ja na žalost ne mogu nikako dati niti sam ovlašten za to.

Je ste li ikada zažalili što ste izjavili da je pravosuđe korumpirano?

Ja sam se ispričao. Rekao sam da je neprimjereno da državni odvjetnik na taj način istupa i o tome govori. No, nikoga to nije trebalo pogoditi tko ne spada u krug korumpiranih. Veliki je broj poštenih ljudi, ali u svakom žitu ima kukolja koje treba očistiti. Međutim, tek što jednog počistite, dođe drugi. To je jedan Sizifov posao. O imenima sada nećemo govoriti, ali sve će se vidjeti, sve će doći na svoje mjesto.

Zaprimili ste kaznenu prijavu predsjednika Crne Gore Mile Đukanovića protiv četvorice novinara tjednika "Nacionala" jer su, prema toj prijavi, povrijedili ugled Crne Gore. Hoćete li odobriti kazneni postupak ili ne?

Zatražili smo mišljenje od Ministarstva vanjskih poslova jer moramo prikupiti određene informacije kako bismo vidjeli kakav je status Crne Gore. Nakon toga ćemo donijeti odluku, a Đukanović može podnijeti i civilnu tužbu za naknadu štete koje nema veze s mojim odobrenjem. Nemam nikakav rok, ali želim to što prije riješiti, a o samom postupaku ne bih htio puno govoriti jer kada spomenete "Nacional" i mene, kontraproduktivno bi bilo da o tome govorimo.

Dalmatinska krv

U meni ima i dalmatinske krvi. Moj djed je Luka Dančević, ne Dončević, kako se piše. To je bila poznata stara hrvatska obitelj iz 14.-15. stoljeća, no nije to bitno, već da sam ja po djedu Jelšanin, a pradjed je bio sudac u Splitu za vrijeme Austro-Ugarske Ante Dančević. Dakle ima u meni i malo dalmatinske krvi, zagrebačko-jelšanske, moglo bi se reći.