Želja Slovenije da do studenoga iduće godine, kad se u Pragu na summitu NATO-a očekuje njegovo novo širenje, zadovolji sve uvjete za prijam ubrzala je prošlomjesečno donošenje hrvatsko-slovenskog dogovora o zajedničkoj granici. Tome su svakako pridonijela i stalna upozorenja EU Sloveniji (ulazak u EU očekuje 2004. godine) da od svojih članica očekuje sređene odnose sa susjedima, a posebice jasno zacrtanu vanjsku, schengensku, granicu EU.

NATO od kandidata za članstvo zahtijeva da je to demokratska zemlja s tržišnim gospodarstvom, bez sporova sa susjedima i da joj je vojska kompatibilna sa sustavom NATO-a, objašnjavaju u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova. Takvo je objašnjenje došlo u povodu smirivanja uzbuđenja nastala u Ljubljani nakon izjave koju je novoimenovani američki veleposlanik u Sloveniji Johnny Young dao slovenskim novinarima nakon što su američke vlasti potvrdile njegov dolazak u Ljubljanu.

Veleposlanik Young rekao je da je za slovenski prijam u NATO važan završetak denacionalizacije, a posebice povoljno rješavanje zahtjeva američkih državljana da im se vrati u Sloveniji nacionalizirana imovina. U ministarstvu navode da su do svibnja ove godine od državljana SAD-a dobili 469 zahtjeva za povrat imovine, a postupak je za 220 (47 posto) već završen i svi će postupci biti završeni do kraja iduće godine. Denacionalizaciju nije moguće povezivati s uvjetima za prijam Slovenije u NATO jer toga u Akcijskom planu za članstvo nema, tvrde u ministarstvu. Potvrdilo je to i američko veleposlanstvo u Ljubljani, ali njegov predstavnik dodaje da će o širenju NATO-a odlučivati i američki Senat, a njegovi su članovi dobro upoznati s procesom denacionalizacije u Sloveniji. Za razliku od ministarstva, Youngovu su izjavu bezrezervno poduprli u oporbenoj Bajuk-Peterleovoj stranci Nova Slovenija (NSi) koja ne skriva dobre odnose sa slovenskim iseljeništvom u SAD-u.