Vjesnik: 14. i 15. 08. 2001.

Ako pšenica uskoro ne bude plaćena, seljaci će blokirati Ministarstvo poljoprivrede?

ZAGREB, 13. kolovoza - »Iako rok od 15 dana za isplatu pšenice ovogodišnjeg roda ističe u srijedu, isplata u Požeško-slavonskoj županiji, te manjim dijelom u Vukovarsko-srijemskoj, još nije ni počela«, rekao je u ponedjeljak za Vjesnik Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruge seljaka Slavonije i Baranje. Laslo je dodao da se, ako pšenica ne bude plaćena idućih dana, može očekivati da seljaci blokiraju zgradu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu.

»Istina, osiromašenim seljacima dolazak u Zagreb predstavljat će dodatni trošak, ali će barem domaća javnosti vidjeti tko je kriv za još jednu neuspjelu žetvu«, kaže Laslo.

Što se tiče nešto lošije kvalitete pšenice, Laslo smatra da će netko na tome »debelo zaraditi«. Naime, ni na jednom otkupnom mjestu pšenica se ne sprema odvojeno, već se pšenica i standardne i lošije kvalitete sprema u isti silos. To znači da će takva ići i za prehranu ljudi.

U Zajednici udruga seljaka to ocjenjuju još jednom obmanom, jer će cijena brašna biti jednaka i za pšenicu lošije i za pšenicu dobre kvalitete. Laslo ističe da je on osobno za pšenicu standardne kakvoće dobio 1,01 kunu po kilogramu, a za pšenicu s manjom hektolitarskom masom 0,91 kunu. No, po novom, pšenica lošije kvalitete plaćala bi se 20 posto manje, odnosno 80 lipa po kilogramu.

Direktor virovitičke »Zee« Marijan Vašarević rekao nam je da je »Zea« 21.000 tona pšenice platila jednu kunu po kilogramu. Istina, riječ je o pšenici natprosječne kvalitete. Varašević ističe da su s isplatom preuzete pšenice počeli 2. kolovoza, te da pšenica nije plaćena samo onim seljacima koji su »otišli na more«.

U ponedjeljak u zagrebačkoj tvrtki »Finagra«, koja bi trebala otkupiti najviše pšenice, nismo dobili nikakav odgovor. Ta je tvrtka obećala da će otkupiti sav tržišni višak pšenice od seljaka. No zbog kašnjenja kredita kod Hrvatske poštanske banke, Zagrebačke banke i Privredne banke, u iznosu od približno 600 milijuna kuna, uz založno pravo na otkupljenu pšenicu, isplata pšenice bi mogla kasniti dan-dva.

U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva drže da je ove godine prvi put potpuno proveden tržišni model otkupa pšenice. Naime, država je još lani manjim dijelom sudjelovala u otkupu pšenice, a u ovogodišnjem je otkupu sudjelovalo tridesetak trgovačkih društava.

Kad je riječ o isplati preuzete pšenice, u Ministarstvu procjenjuju da će dogovoreni rokovi, prema Sporazumu o otkupu, biti ispoštovani. Ministar Pankretić u utorak će podnijeti izvješće o žetvi i modelu otkupa pšenice ovogodišnjeg roda.

Marinko Petković