Večernji list: 14. i 15. 08. 2001.

ZLATKO GARELJIĆ, ZAMJENIK MINISTRA OBRANE

Iz MORH-a mora otići 17.000 zaposlenih

Premijer će s predsjednikom države dogovarati imenovanje ministra obrane

Razgovarala: Tanja BOŽIĆ

Zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić za Večernji list govori o ulozi Oružanih snaga u gašenju požara, pripremljenom prijedlogu paketa zakona o obrani i službi u Oružanim snagama te procjenama i potrebama za drastičnim smanjenjem broja zaposlenih u vojsci i njezinoj administraciji.

Vojska je ovoga ljeta imala ključnu ulogu, i ljudstvom i tehnikom u provedbi plana zaštite od požara i gašenja. Kakvom ocjenjujete ovogodišnju sezonu?

- Konačne analize o tome je li protupožarna sezona bila dobro planirana i korektno odrađena moći ćemo napraviti tek na kraju sezone, no držim da je MORH ove godine, a evo jučer su prvi put korištene zemaljske snage, dao pomoć iz svih rodova vojske kroz tzv. NOS-ove (namjenske oružane snage). Zrakoplovi i piloti rade neprekidno.

Dogovori o obrambenom sustavu

Jedan je kanader oštećen dok je uzimao vodu. Jesu li novi piloti osposobljeni za letenje na kanaderima?

- Nemam precizan podatak o oštećenju, no u svakom slučaju, nije riječ o većoj šteti koja bi ga dulje vrijeme stavila izvan pogona. Novi piloti svakodnevno lete, i to prema procjenama šefa pilota Eduarda Birse. Osim toga, letenje i rad je nabolja obuka.

Osim sredstava za pripremu protupožarne sezone, a koja su većinom namijenjena za zrakoplove i njihovo održavanje te za gorivo, hoće li biti sredstava za plaćanje angažmana zemaljskih NOS-ova?

- Sredstva su osigurana, dnevnice definirane, kao i plaćanje rada vikendom i praznicima za zrakoplovce, a zemaljske ćemo NOS-eve također zbrinuti odgovrajućim dnevnicama. Racionalizacijom i organizacijom napravili smo velik pomak i uštede te pojednostavnili štošta. Pripreme su počele u siječnju te sam uvjeren da pomaka ima, a u MUP-u, Vatrogasnoj zajednici i lokalnoj samoupravi, uvjeren sam, krenulo je nabolje.

Ima li pomaka u dogovorima o pripremi paketa zakona vezanih uz obranu i službu u Oružanim snagama?

- Ono što je najvažnije jest da su postignuti dogovori o nekoliko najznačajnih točaka obrambenog sustava; onaj o veličini profesionalnog sastava i bitan dogovor o lociranosti Ministarstva obrane, Glavnog stožera i vrhovnog zapovjednika u poslovima vezanim za Oružane snage. Mislim pritom posebno na nadzor i upravljanje te zapovijedanje. Prema najavama, dogovori bi potvrdu trebali dobiti potkraj kolovoza, a napredak je taj da su stvoreni temelji za donošenje strategijskih dokumenata. Na nama je da iskoristimo vrijeme do kraja godine za kvalitetnu pripremu reformi koje će uslijediti početkom iduće godine.

Kakva bi, dakle, prema dosad postignutim dogovorima, trebala biti uloga ministra obrane, a kakva vrhovnog vojnog zapovjednika u lancu zapovijedanja?

- Dogovoreno je da ministar bude u zapovjednom lancu, a predsjednik sudjeluje u imenovanju ministra i može postaviti pitanje njegove odgovornosti. Ministar bi prema standardima kakve imaju sve zapadno orijentirane zemlje bio u lancu zapovijedanja i bio bi imenovan u dogovoru s premijerom i predsjednikom države, što je donekle novost. Predsjedniku, odnosno, vrhovnom vojnom zapovjednik bi ostale sve najviše ovlasti, a iako to još nije dogovoreno, pretpostavljam da bi imenovanja načelnika bila ministrov posao.

Poželjna brojka: od 25 do 30 tisuća

Kako bi vojska i njezina administracija trebale izgledati prema planu reformi?

- Vođeni procjenom obrambenih sposobnosti, koju smo radili zajedno s američkim stručnjacima, a to je i mjera koju kao poželjnu naznačuje i ekspertni tim profesora Ozrena Žuneca, to je od 25 do 30 tisuća pripadnika Oružanih snaga i MORH-a, s tim da bi za početak Ministarstvo imalo oko 2000 zaposlenih.

Hoće li tako smanjena administracija moći pokrivati sve zadatke koji se pred nju stavljaju?

- Moći će, kako da ne. To su radikalne procjene, a planira se i još manji broj ljudi u administraciji, samo petstotinjak. Oružane snage trebale bi brojiti do 23 tisuće ljudi.

Očekujete li negativne reakcije kakve je imalo Ministarstvo unutarnjih poslova, koje je trebalo otpustiti bitno manji broj ljudi?

- Problem je 17 tisuća ljudi koji su se pokazali viškom u kalkulacijama, a 25 tisuća potrebno je za zemlju poput naše. To je 17 tisuća ljudskih sudbina i nama je apsolutno jasno da svaki od njih razmišlja o svojoj obitelji.

Predložili smo promjenu Zakona o mirovinskom osiguranju za osobe s posebnim ovlaštenjima, pa bismo do kraja godine, prirodnim odljevom, trebali imati oko šest tisuća manje zaposlenih. Pribrojimo li reorganizaciju i izdvajanje Zrakoplovno-remontnog zavoda, Upravu za gospodarenje i centre za obavješćivanje, ostaje nam još višak od deset tisuća ljudi.

Promjene su neizbježne, a one se rade zbog jačanja nacionalne sigurnosti.

Nitko neće ostati netaknut

Glasne su javne ocjene da one upravo umanjuju nacionalnu sigurnost.

- To jednostavno nije točno. Govoreći o strateškim promišljanjima, bilo je riječi da mirnodopski sastav uključuje i pričuvne snage s odgovorajućim brojem vojnika. Na kraju krajeva, broj pripadnika je koncept koji odgovara prošlim vremenima i apsolutno je zastario.

Trebamo malu, modernu i efikasnu vojsku kompatibilnu oružanim snagama europskih zemalja i Euroatlantskom savezu. Članovi smo PFP-a i na putu prema NATO-u i bit ćemo dio sustava kolektivne sigurnosti i u sasvim drugom kontekstu nego što smo ga imali jučer.

Sustav nacionalne sigurnosti obuhvaća puno širu priču nego samo pitanje broja vojnika. Ona podrazumijeva gospodarsku, socijalnu, pa i obrazovnu situaciju u zemlji, pa čak i informatičku pismenost ljudi, pitanje stabilnosti demokratskog sustava i ostvarivanje ljudskih prava i slično. Novi sustav podrazumijeva povećane zahtjeve modernog sustava i konkurenciju zaposlenih. Ni jedan čovjek u sustavu ne smije biti nedotaknut promjenama. Svatko će se moći naći u programima koje pripremamo, od otpremnine, subvencioniranja za zapošljavanje kod privatnih poduzetnika, prekvalifikacije, do tzv. programa "čekanja na mirovinu", za one kojima nedostaje do tri godine za odlazak u mirovinu. Njima bismo plaćali sva davanja iz plaće, dok bi nakanda plaće bila nešto manja, ovisno o tome koliko vremana treba do mirovine.

Sve to namjeravamo usuglasiti s udrugom poslodavaca i sindikatima, da čujemo njihove prijedloge. Osim toga, riječ je o ljudima koji su bili u Domovinskom ratu i koji, napokon, i danas svojim životima spašavaju imovinu građana od vatre.

Ratno zrakoplovstvo do daljnjeg na Migovima

Zbog kronične besparice Hrvatska je odustala od nabave novih nadzvučnih borbenih zrakoplova pa i od njihove prilagodbe i modernizacije. Što će biti s našim MiG-ovima?

- Nabave novih zrakoplova nema zbog razloga koje ste spomenuli. Pokušavamo urediti ono čime raspolažemo pa je tako nekolicina pilota krenula na dodatnu obuku. Tehniku želimo maksimalno racionalizirati tako da ono što imamo bude kako treba. To je, red veličine, desetak MiG-gova, od čega za školovanje dva do tri.

Hoće li se dijelom novca od klirinškog duga Ruske Federacije nabaviti dijelovi za MiG-ove? Što se radi da bi se podigla eskadirila borebenih helikoptera Mi-24?

- O tome tek nakon postizanja dogovora, no razmišlja se o nekim protuzračnim sustavima, možda o novim ili rabljenim helikopterima s obzirom na to da su oni, iako su oni po mom sudu naoptipmalniji tip letjelice za naše potrebe a obzirom na višestruku namjenu. A što se tiče MI-24: dio ćemo rashodovati a dio učiniti operabilnima u svakom trenutku.