Nakon toga haaškog zahtjeva, analizom prikupljene pisane dokumentacije ovih je dana ustanovljeno da nedostaju stenogrami sa deset sjednica održanih od prosinca 1992. do svibnja 1993. godine. Tajanstven nestanak dokumentacije iz toga razdoblja uzburkao je ionako naelektrizirane političke strasti u BiH.

Neki su to doveli u vezu s najnovijim uhićenjima bošnjačkih generala Alagića, Hadžihasanovića i brigadira Kubure. Tu je tezu iznio i član SDP-a Ivo Komšić, koji je neko vrijeme nakon spornog razdoblja bio na dužnosti člana Predsjedništva BiH. On tvrdi kako je tad počinjeno najviše zločina, zbog kojih su optuženi bošnjački časnici odvedeni u Haag. Komšić tvrdi kako će uz pomoć pisane dokumentacije Haaški sud najvjerojatnije proučiti ulogu političkih predstavnika u BiH u nekim nemilim ratnim događajima. Nestanak zapisnika sa sjednica Predsjedništva komentirali su gotovo svi politički predstavnici, među kojima i njegov bivši član Alija Izetbegović. On tvrdi da najnoviji zahtjev Haaškog suda dovodi u vezu s napuštanjem Predsjedništva njegovih članova iz srpskog naroda (Koljevića i Plavšićke) te o odnosima u Predsjedništvu tijekom rata. Prema Izetbegovićevim komentarima, najnoviji slučaj nema nikakve veze s odlaskom bosanskih generala u Haag.

Jedno od najtežih pitanja o toj temi ono je bivšega člana Predsjedništva BiH Stjepana Kljujića. On je jučer potvrdio kako bi volio znati kod koga su sporni zapisnici. Prema njegovim tvrdnjama, članovi Predsjedništva BiH nisu dobivali, iako su zahtijevali, zapisnike i stenograme razgovora sa sjednica Predsjedništva. Naveo je i da se Haaški sud zanima i za utemeljenje i način na koji je djelovao Sedmi korpus Armije BiH, čiji je zapovjednik bio general Alagić. Kljujić je ponovio da je sporna uloga Sedme brigade Armije BiH, koja je bila pod zapovjedništvom Sedmoga korpusa, a počinila je "određene negativne stvari" u ratu između Hrvata i Bošnjaka.

Z. Jurilj