Najnoviji podaci istraživanja koje je ovo ljeto proveo GfK — Centar za istraživanje tržišta, upućuju na činjenicu da 30 posto građana Hrvatske misli kako je mito normalna pojava u našem društvu, dok čak 83 posto ispitanika prihvaća tvrdnju da je Hrvatska korumpirana zemlja. Više od polovice anketiranih (52 posto) iznijelo je mišljenje da je danas korupcija prisutnija nego što je bila u socijalizmu.

Iz analize istraživanja GfK-Centra, koji je dio etablirane Grupe GfK s više od stotinu istraživačkih poduzeća u 42 zemlje, vidljivo je da su građani leglom mita locirali zdravstvo — čak 44 posto anketiranih ocijenilo je kako je u bolnicama i ambulantama najraširenije primanje mita. Slijedi sudstvo, koje 13 posto anketiranih drži podmitljivim, dok osam posto ispitanika tvrdi da administracija odnosno osobe koje izdaju potvrde, dokumente i službene spise najradije primaju plave kuverte. Rezultati istraživanja pokazuju da mita nije lišena ni policija, ali ni ministarstva (tako misli šest posto ispitanika), a slijedi carina s četiri posto. Da je mito najraširenije u školstvu, misli tri posto anketiranih, dok njih 14 posto ne zna u kojim je društvenim sferama korupcija najviše uzela maha.

Unatoč svjesnosti postojanja mita i korupcije, zanimljivo je da čak 75 posto građana na otvoreno pitanje: "Jeste li dali nekad mito?" odgovara negativno. Često i povremeno mito daje deset posto, a vrlo rijetko 12 posto anketiranih.

U hipotetskoj situaciji: kad bi se našli u prilici da su svjedoci prilikom davanja mita, 37 posto anketiranih ne bi učinilo ništa, isto toliko razgovaralo bi o tome s najbližim osobama, tek 13 posto dojavilo bi anonimno policiji, a samo pet posto o tome bi svjedočilo pred sudom.

Svjesni problema, 62 posto anketiranih podržalo bi borbu protiv korupcije u Hrvatskoj, dok 29 posto tvrdi da osobno ne bi poduzelo ništa. Velik broj ispitanika, čak 67 posto, drži da se protiv korupcije ne mogu boriti građani pojedinačno, nego da to mora raditi vlast organizirano. Hrvatski građani smatraju da su mito i korupcija najmanje prisutni u Njemačkoj i Austriji, na koje bi se Hrvatska trebala ugledati.

U istraživanju koje je provedeno na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika, na pitanje koje bi trebalo dati odgovor o sveukupnom imidžu Hrvatske i koje glasi: "Što mislite o Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama?", 32 posto ispitanih građana je odgovorilo da je Hrvatska lošija od ostalih zemalja, 44 posto da je "tu negdje" — ni bolja ni lošija — dok 21 posto ispitanih misli da smo bolji od ostalih.