Detaljne informacije o potrebnim aktivnostima za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata možete doznati u svom područnom uredu — letak ovoga sadržaja osvanuo je na brojnim lokacijama u metropoli. Odjek je to obećanja Milana Bandića, zagrebačkoga gradonačelnika, koji je ostao čvrst u namjeri da legalizira svu bespravnu gradnju koja nije u zaštićenom zelenom pojasu i ne ugrožava dugoročne projekte infrastrukture. Bandić poziva bespravne graditelje da do 31. prosinca ove godine zatraže legalizaciju izgrađenih objekata.

Prema grubim procjenama, u Zagrebu je tijekom proteklih pedesetak godina ilegalno izgrađeno između 65 i 70 tisuća objekata. Najveća erupcija bespravne gradnje događala se posljednjih desetak godina, kada je divljanju u prostoru pogodovao nedorečeni i još uvijek aktualni Zakon o gradnji. Svojedobno su se autori zakona branili kako je sva dvojbena rješenja, bahato zaobilazeći struku, Hrvatskom saboru izravno diktirao jak građevni lobi, a bilo je to još za mandata većinske HDZ-ove vlasti.

Iako nisu preskočeni ni elitni dijelovi grada, pa je tako nakaradnim vilama golemih kvadrata devastirana i zaštićena zelena Podsljemenska zona, na rubnim područjima metropole poput Peščenice, Dubrave, Sesveta ili Novog Zagreba nikla su cijela naselja, s izrazito naglašenom socijalnom konotacijom, kao što su Resnik, Burićevo naselje, Bogdani, Struge, Savica, Petruševec... Ponekad čak i na tuđem zemljištu, pa je tako samo na Kozari boku i Kozari putevima više od 700 kuća izgrađeno na zemljištu u vlasništvu Grada Zagreba, a oko 1400 objekata nema građevnu dozvolu. Kako bi primamio vlasnike da zatraže građevnu dozvolu, čime bi istodobno znakovito popunio i gradski proračun, Bandić je još od bivšega Poglavarstva i Gradske skupštine za bespravne graditelje ishodio nekoliko boniteta. Od ovoga proljeća dopušteno im je prikapčanje na struju, vodu i plin uz uvjet da podnesu zahtjev za legalizaciju. Osim toga, za tri posljednje zone, od sedam na koliko ih je Zagreb podijeljen, smanjen je iznos komunalnog doprinosa koji činu glavninu troškova građevne dozvole, i to u petoj zoni sa 230 na 200 kuna po četvornome metru bruto razvijene površine, u šestoj sa 190 na 100 te u sedmoj zoni sa 120 na samo 50 kuna. Ako je riječ o stambenom objektu namijenjenom za vlastite potrebe površine do 400 četvornih metara, komunalni doprinos može se platiti obročno, na 20 puta tijekom pet godina ili odjednom uz 25 posto popusta. Osim toga, ovisno o iznosu prosječnog prihoda po članu kućanstva, stupnjevane su dodatne olakšice. Primjerice, ako prihod po članu obiteljskog kućanstva ne prelazi iznos od 997,80 kuna, plaća se samo deset posto obračunate svote komunalnog doprinosa. Legalizira li se stambeni objekt čiji vlasnici primaju socijalnu pomoć ili imaju mirovinu sa zaštitnim dodatkom, takvi su u cijelosti oslobođeni plaćanja komunalnog doprinosa.

Zdravko Cerovski, načelnik Gradskog ureda za prostorno planiranje i predsjednik radne skupine koja ima zadatak izraditi program sanacije bespravne gradnje u metropoli, ističe kako je Poglavarstvo nadležnome ministarstvu predložilo da izradi Zakon o legalizaciji bespravne gradnje ili da se u okviru najavljenih izmjena sadašnjeg Zakona o gradnji ubaci takvo poglavlje.

Bespravna gradnja na zemljištu u vlasništvu Grada pokušat će se riješiti izradom detaljnih planova, kaže Cerovski i upozorava kako je tu poseban problem što aktualni zakoni obvezuju Grad Zagreb da svoje parcele prodaje jedino javnim natječajem. Znači, i tu će se morati izvoditi "zakonski slalomi". Poglavarstvo može dati pravo prvokupa za bespravne graditelje koji su prije mnogo godina uzurpirali gradsko zemljište, budući da je poglavito riječ o socijalno ugroženim građanima, pojašnjava Cerovski.

U naselju Resnik nedavno je provedeno rušenje tek započetih temelja jedne obiteljske kuće, u skladu s novom akcijom da se bespravna gradnja sasiječe već u začetku.

Još je Marina Matulović-Dropulić, dok je obnašala dužnost gradonačelnice, oglasila poziv bespravnim graditeljima s rokom do 31. prosinca 1998. godine, a Bandić je rok pomaknuo za kraj ove godine.

Od tada do danas zaprimljena su 5862 zahtjeva za lokacijsku dozvolu. Izdano je 3305 lokacijskih dozvola, dok je 755 zahtjeva protivno GUP-u, 1275 ne sadrži potrebnu dokumentaciju, a 527 još čeka na rješavanje.

Za građevnu dozvolu predano je 2019 zahtjeva, a zeleno svjetlo dobilo ih je 985. Negativno je riješeno 497 zahtjeva, a 537 ih je još u obradi.