Za razliku od dosadašnjih godina kad je cijela krivnja bila usredotočena na vojne zapovjednike postrojbi, haaška će tužiteljica pokazati zanimanje za ulogu nekih osoba iz političkog života u ratnome razdoblju. Da je takav scenarij posve predvidljiv, najbolje svjedoči inzistiranje Haaškog suda na dostavi ovjerenih kopija 185 sjednica bivšeg Predsjedništva RBiH od prosinca 1990. do siječnja 1993. godine. Iako neki tvrde kako je teško od stenograma sjednica Predsjedništva RBiH sastaviti ikakvu optužnicu, simptomatičan je podatak da nedostaju stenogrami sa deset sjednica. Sporni stenogrami, ako je suditi prema zanimanju istražiteljskog odjela suda u Haagu, sadrže neke dokaze koji bi mogli rasvijetliti detalje iz ratnog razdoblja Sedme brigade Armije BiH te utemeljenje Trećega zeničkoga korpusa koji je navodno bio pod izravnim zapovjedništvom Alije Izetbegovića. Nitko od bivših članova Predsjedništva navodno ne zna gdje su sporni stenogrami, a iz nekih obavještajno-političkih krugova servirana je neuvjerljiva vijest da su stenogrami uništeni u jednom od brojnih granatiranja zgrade Predsjedništva BiH.

Moguće podnošenje optužnice protiv političkih dužnosnika na višoj političkoj razni pratit će i optužnica koja je već spremna protiv bivšega ratnog načelnika općine Bugojno Dževada Mlaće i još nekih načelnika iz hrvatskog i srpskog naroda. Haaški se sud zanima i za ulogu ratnog predsjednika općina Jablanica, Konjic i Prozor dr. Safeta Ćibe te još nekih civilnih osoba iz bošnjačkog naroda optuženih za progon te kršenje ratnog prava i običaja.

Od vojnih zapovjednika iz Armije BiH spominje se ime Šerifa Patkovića, bivšeg zapovjednika Sedme brigade Armije BiH i aktualnog ministra za pitanje boraca u Zeničko-dobojskom kantonu. Njegovu smjenu, zbog sudjelovanja u ratnom zločinu nad Hrvatima, s mjesta ministra zahtijeva njegov stranački kolega i federalni ministar za socijalnu politiku, izbjegle i raseljene Sefer Halilović. I Halilovićevo ime, iako on to negira, hrvatske udruge u BiH vežu uz zločin u Grabovici i Uzdolu, koji su počinjeni u rujnu 1993., kad je Halilović bio zapovjednik Armije BiH. No, malo je vjerojatno da će za to biti suđen.

Najveću zatvorsku kaznu od 45 godina dobio je Tihomir Blaškić. Slijede Dario Kordić sa 25, Vladimir Šantić sa 24, Mario Čerkez sa 15, Dario Josipović sa 15, Zoran Kupreškić sa deset te Marijan Kupreškić sa osam godina zatvora. Za sve presude, osim Ante Furundžije koji u Finskoj izdržava zatvorsku kaznu, u tijeku je žalbeni postupak. Dosad je najdulju zatvorsku kaznu dobio Goran Jelisić, "srpski Adolf", upravnik logora Luka - 49 godina zatvora. Drugi po duljini kazne - 46 godina zatvora - je Radislav Krstić, komandant Drinskoga korpusa Vojske RS. (Z.J.)