EKONOMSKI SAVJET HUP-a SREĐIVANJE JAVNIH FINANCIJA SMATRA VLADINIM PRIORITETOM

HUP-ov Ekonomski savjet polazi u svojim ocjenama od činjenice da problemi u javnom sektoru u posljednje vrijeme sve više izlaze na vidjelo u obliku rastućeg fiskalnog deficita i povećanja javnog duga. Usporedba veličine javnih prihoda i rashoda s drugim tranzicijskim zemljama Srednje i Istočne Europe, navode HUP-ovi ekonomski savjetnici, otkriva neke probleme u Hrvatskoj i sugerira poželjne pravce djelovanja.

Veličina ukupnih javnih prihoda (kao udio u BDP-u) u Hrvatskoj je, naime, znatno viša nego u ostalim tranzicijskim zemljama. Doduše, porezni su prihodi iznad prosjeka u regiji. No, udio poreznih prihoda u BDP-u pokazuje i visoko porezno opterećenje gospodarstva, što, napominju članovi Ekonomskog savjeta HUP-a, ukazuje da se održiva konsolidacija javnih financija ne može više voditi daljnjim povećanjem poreznih prihoda, već smanjenjem rashoda i velikih apetita državnog i javnog aparata. Jedini izuzeci koje bi Lovrinčević, Miljenović, Nestić, Ahec-Šonje i Vehovec dopustili su izjednačavanje poreznog tretmana različitih izvora dohodaka i efikasnija naplata poreza i doprinosa kroz sustav državne riznice.

- Opasnost povećanja ukupnog poreznog tereta postoji pri provođenju fiskalne decentralizacije, pa preporučujemo pozorno motrenje ponašanja lokalnih vlasti - ističe HUP-ov ekonomski petorac. U usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, ukupni rashodi opće države kod nas pojedu više od polovice BDP-a, dok je prosjek drugih tranzicijskih zemalja oko 40 posto. Iznad prosjeka u Hrvatskoj troši se za plaće zaposlenika u javnome sektoru.

Budući da, a što je pokazala i nedavna analiza Svjetske banke, u Hrvatskoj broj zaposlenih u javnom sektoru, ne računajući vojsku i policiju, ne odskače od prosjeka u drugim zemljama, proizlazi da su u javnom sektoru visoke plaće, te da je zaposlenost u policiji i vojsci relativno visoka. Stoga članovi Ekonomskog savjeta HUP-a preporučuju konsolidaciju javnog sektora u pravcu restriktivnije politike plaća za javne službenike i namještenike, te smanjivanja zaposlenosti u segmentima države gdje postoji višak zaposlenih.

Petorica ekonomskih savjetnika HUP-a ukazuju i na razmjerno visoke tekuće transfere, odnosno izdatke po osnovi različitih socijalnih prava, od mirovina, bolovanja do različitih socijalnih naknada i doplataka. Njihov rastući udio zahtijeva hitno poduzimanje odgovarajućih mjera, a Ekonomski savjet HUP-a napominje da će se konsolidacija fiskalnog sektora morati voditi paralelno s reformom sustava socijalne zaštite. Analizirajući izdatke za kamate, Lovrinčević, Miljenović, Nestić, Ahec-Šonje i Vehovec zaključuju kako Hrvatska "trenutačno nije prezadužena zemlja", ali i upućuju na oprez jer bi se takav problem, s obzirom na rastući udio u BDP-u posljednjih godina, mogao pojaviti ako se ubrzano ne krene u konsolidaciju javnih financija.