Ne vidim ništa sporno u namjeri Haškog suda da rasvijetli neka ratna zbivanja u BiH. U tome ću im rado pomoći. Uostalom, ja sam, kao premijer u Vladi Hrvatske Republike Herceg-Bosne podržao formiranje Tribunala za ratne zločine - izjavio nam je Jadranko Prlić u kratkom telefonskom razgovoru, netom nakon što je, iz ureda vicepremijera Gorana Granića objavljena vijest o novim zahtjevima iz Haaga. Haško tužilaštvo sada, tvrdi Granić, od Vlade traži da im osigura razgovore s tridesetak vojnih i političkih dužnosnika dobro upućenih u zbivanja 1992.-1993. na području Hrvatske Republike Herceg-Bosne, posebno Mostara. Ured Carle Del Ponte od Vlade traži svu važniju korespondenciju koja se, tijekom te dvije godine, vodila na relaciji Pantovčak - Mostar. Zamjenik premijera u utorak je izjavio da se zahtjevi Haaga tiču ljudi koji su sudjelovali u ratu ili su imali doticaja sa spomenutom dokumetacijom, što ne znači da je riječ i o popisu budućih optuženika. Lista s njihovim imenima Vladi je poslana još prije ljeta, kad su se dužnosnici iz kabineta za odnose s Tribunalom već razmiljeli po godišnjim odmorima...

U samom Tribunalu također je sezona godišnjih odmora, pa naš upit hoće li dizati nove optužnice protiv Hrvata u BiH u uredu glasnogovornika nisu htjeli potvrditi ni demantirati. "Globusovi” izvori u diplomatskim krugovima, bliski Haškome sudu, napominju da je riječ o završnim pripremama Tužilaštva za početak procesa Vinku Martinoviću Šteli i Mladenu Naletiliću Tuti. U obje se optužnice, naime, Tuta i Štela dovode u vezu s političkim vrhom Herceg-Bosne i Hrvatske, a Kažnjenička bojna, čiji su bili zapovjednici, optužuje se za etničko čišćenje Bošnjaka, zamišljeno u kabinetima Franje Tuđmana i Mate Bobana. Moglo bi se zaključiti, tvrdi naš sugovornik, da Tužilaštvo priprema novi niz optužnica protiv hrvatskih dužnosnika, ali na osnovi ideje o politici etničkog čišćenja, za koje je neposredno suodgovoran i Tuđmanov režim, dakle tadašnji službeni Zagreb.

"Tvrdim da je Vlada Herceg-Bosne u mnogim elementima bolje funkcionirala od sadašnjih vlada Federacije i države BiH. Naravno, riječ je o drugom, ratnom, kontekstu, i ne bih volio da me se pogrešno shvati, ali pouzdano znam da smo za mog mandata vodili računa da ne bude anarhije, kriminala i zločina. Koliko se u tome može uspjeti u ratu, drugo je pitanje, ali mi smo posve sigurno pokušavali to spriječiti. O tome tko je, kako i zašto formirao logore, te kako su oni funkcionirali, dosad su vodili brigu politički špekulanti. No, očito je došlo vrijeme da se i o tome progovori", zaključuje Prlić.

Ratnim događajima u Herceg-Bosni Tribunal je ovih dana posvetio punu pozomost. Istražitelji obilaze sve važnije institucije u BiH, ugovaraju razgovore s bivšim dužnosnicima Federacije, u nadi da će odnekud iskrsnuti dokumentacija koja dokazuje Tuđmanovu vezu s Tutom i Štelom, te vrhom Herceg-Bosne. Dosad Tužilaštvo nije uspjelo dokazati da su dva zapovjednika Kažnjeničke bojne sudjelovala u donošenju bitnijih političkih odluka, ali su je pribavile mnoštvo svjedoka koji govore o upletenosti KB u zlostavljanje hercegovačkih logoraša-Bošnjaka. Odvjetnici Naletilića i Martinovića odbacuje sve političke inkriminacije svojih branjenika, a njihovu vojnu ulogu svode na ograničena lokalna djelovanja po gradu i okolici. Inače, tako postavljena obrana teško tereti zapovjednika obrane Mostara, generala Miju Jelića, o kome se priča kao o novom haškom optuženiku.

Uz Jadranka Prlića, na listi osoba i koje zanimaju haške istražitelje nalaze se i umrovljeni general Slobadan Praljak, bivši ministar obrane HR HB Bruno Stojić, i Branko Kvesić, bivši ministar unutrašnjih poslova, bivši zapovjediiik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić, general Mijo Jelić, bivši zapovjednik obrane Mostara, generali Ante Roso i Željko Šiljeg (danas šef HDZ-ove obavještajne službe SNS), general Nedjeljko Obradović, bivši zapovjednik Prve operativne zone Jugoistočna Hercegovina, te bivši visoki dužnosnici hrvatske obavještajne zajednice u BiH, bivši šefovi SIS-a u HVO-u Ivo Lučić (danas predavač na obavještajnoj akademiji u Zagrebu) i Marijan Biškić (danas zamjenik zapovjednika VP HV-a), potom bivši operativac te službe Ivan Bandić (danas djelatnik Ministarstva vanjskih poslova u Beogradu), te nekoliko aktivnih hrvatskih obavještajaca.