Večernji list: 22. 08. 2001.

POGLAVARSTVO MEĐIMURSKE ŽUPANIJE RASPRAVLJALO O UGOVORU SA SLOVENIJOM

Za gubitak teritorija kriv Tomac

Međimurci smatraju da su izgubili 50 hektara teritorija i dobili lošiju zemlju

ČAKOVEC - Ugovor sa Slovenijom o zajedničkoj državnoj granici na kopnu, Međimurska županija ne može podržati, jer je predloženim promjenama uz rijeku Muru ona, pa dakle i Hrvatska, gubitnik. Rečeno je to jučer na izvanrednoj sjednici Županijskog poglavarstva u Čakovcu, na kojoj su uobličene primjedbe na ugovor, o kojima će se 31. kolovoza očitovati Skupština Međimurske županije. Na to skupštinsko zasjedanje, koje će zbog važnosti tematike prvi put biti javno prenošeno, bit će pozvan premijer Ivica Račan, mjerodavni predstavnici Vlade i Sabora te zastupnici izabrani u Međimurju.

U Čakovcu najvećim krivcem drže dr. Zdravka Tomca, koji je lani vodio pregovore sa Slovencima, iako je on kasnije opovrgnuo da je tada bilo riječi o zamjeni teritorija, koja je ipak uslijedila na području Međimurske županije, i to na štetu Hrvatske.

Međimurje je najlošije prošlo u pogledu kvalitete zamijenjenog zemljišta, jer su plodne oranice trampljene za livade šeste klase u poplavnom području, no oštećeno je i kvantitativno, premda Vlada to opovrgava. Naime, prema izračunu površina koje su ušle u razmjenu teritorija, Hrvatska je u minusu za 50,45 hektara koliko Slovenija više dobiva. Stoga je jedan od međimurskih zahtjeva da se još jednom provjeri izračun površina u dvojnoj evidenciji. Traži se i uvrštenje u ugovor područja uz rijeku Muru kao zaštićenog krajolika. S obzirom na to da se u zamjeni zemljišta sa slovenske strane poštovalo načelo vlasništva, u Međimurju traže isti tretman za svoje građane u općini Podturen, koji imaju 400 ha oranica na lijevoj obali Mure.

Nije slučajno da se upravo kad raspravljamo o razgraničenju sa Slovenijom, u našeg drugog, sjevernog susjeda oživljava kult o "velikoj Mađarskoj" - rekao je jučer na sjednici Županijskog poglavarstva župan Branko Levačić. Poglavarima je predočio tekst Željka Krušelja iz Večernjeg lista o nedavnom otkrivanju obnovljenog spomen-obeliska u nedalekoj Nagykanizsi u slavu "velike Mađarske", na što nitko iz hrvatske službene politike nije reagirao. - Nedugo nakon toga - nastavio je Levačić - na Staromu gradu Zrinskih u Čakovcu osvanuo je mađarski iredentistički pamflet, koji priziva "veliku Mađarsku", čiji je sastavni dio bilo i Međimurje i veći dio Hrvatske, što je na karti i ucrtano! (iž)

Stranke Umaga protiv pograničnog ugovora sa Slovenijom

ZAGREB - Na jučerašnjem sastanku predstavnici umaških stranačkih podružnica (HSLS, HNS, HSS, LS, IDS, HDZ, DC, HPS, SDA, Stranka zelenih te Nezavisne gradske liste), a na kojem nisu bili predstavnici SDP-a i SRP-a, jednoglasno su zaključili uskratiti potporu spomenutom Ugovoru sa Slovenijom s obrazloženjem da bi njegovim prihvaćanjem moglo doći do ograničavanja gospodarskog razvoja hrvatskog područja u Piranskom zaljevu.

Predsjednik Županijske organizacije istarskog SDP-a Sergio Bernich objasnio je da se sastanku ne bi odazvao da je na njega bio i pozvan, jer ugovor o granici s Slovenijom nije u njihovoj nadležnosti.

"Ako su podružnice stranaka tako postupile očito je da su nezadovoljne, ali nakon kvalitetne informacije smatram da će se aneksima ugovora moći pridonijeti kvalitetnijem rješenju problema", izjavila je Hini potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić. Odluka umaškog HNS-a nije stav stranačke središnjice, izjavio je glasnogovornik stranke Boris Blažeković. HNS će ocjene o spomenutom ugovoru iznijeti u saborskoj raspravi. Glavni tajnik HSS-a Stanko Grčić ističe da njegova stranka razumije interese ljudi uz granicu, ali i drži da treba poštovati proceduru nadležnosti. Glavna tajnica LS-a Helena Štimac-Radin rekla je da središnjica LS-a podupire odluku svoje podružnice, ali da će LS konačni stav dati na u Saboru. "Ako se bude inzistiralo da se dio mora ustupi Sloveniji, LS će se usprotiviti jer to smatra izravnim kršenjem Ustava", naglasila je.

Umaška podružnica IDS-a posve je autonomna i ima pravo iznijeti svoje mišljenje, rekao je potpredsjednik IDS-a Damir Kajin. (H)

SPORAZUM O GRANICI SA SLOVENIJOM OTVORIT ĆE JESENSKU POLITIČKU SEZONU U PARLAMENTU

Bitka za dvotrećinsku većinu za sporazum sa Slovenijom

Nakon što je ljetos dobrano podigao političku temperaturu, Sporazum o granici između Hrvatske i Slovenije koji su uglavili premijeri Ivica Račan i Janez Drnovšek otvorit će jesensku sezonu u parlamentu. Dva dana prije sjednice Odbora za vanjsku politiku, koji će 6. rujna glasovati o Sporazumu, Demokratski centar priređuje okrugli stol o granici na moru između Hrvatske i Slovenije.

Uvodničari na DC-ovu okruglom stolu bit će akademik Davorin Rudolf, koji je spomenuti sporazum već javno kritizirao kao nepovoljan za Hrvatsku, te prof. dr. Vladimir Ibler, jedan od najvećih hrvatskih stručnjaka za to područje. DC će pozvati članove Odbora za vanjsku politiku, predstavnike Ministarstva vanjskih poslova, Državne komisije za granice, predstavnike svih parlamentarnih stranaka i ugledne stručnjake za međunarodno pravo.

Rasprava o hrvatsko-slovenskoj granici na Odboru za vanjsku politiku dva dana kasnije, pak, bit će prva Vladina formalna bitka za sporazum koji mnogi osporavaju. S obzirom na to da bi Hrvatska trebala ustupiti Sloveniji koridor kroz vlastito teritorijalno more, te da se i kopnena granica utvrđuje zamjenom teritorija, Vlada za to mora osigurati dvotrećinsku većinu u parlamentu. Zato je glavni zadatak sjednice Odbora utvrditi može li se osigurati 101 zastupnička ruka, jer bi glasovanje članova Odbora trebalo upozoriti kako će glasovati zastupnici njihovih stranaka u Saboru. Kad bi dvije trećine članova Odbora, što znači njih devet, glasovalo za sporazum, Vlada bi ga mogla mirno potpisati, znajući da će ga Sabor odmah ratificirati.

No, zasad se čini da sporazum o granici u Odboru može dobiti najviše sedam glasova, što je samo za jedan više od onih koji će biti protiv. Naime, sigurno je da će protiv biti HDZ, DC i HSP, koji imaju četiri člana, ali i HSLS-ovi članovi u Odboru Željko Glavan i Ante Grabovac, koji su ljetos glasovali protiv iskazivanja povjerenja Vladi. Uzme li se to kao indikator glasovanja u Saboru, teško da Vlada može očekivati dvotrećinsku potporu za sporazum.

M. Šarić