Vjesnik: 23. 08. 2001.

Prlić: Mi smo logore zatvorili

Jadranko Prlić, zamjenik ministra vanjske trgovine BiH, kaže da je s predstavnicima Haaškog suda spreman razgovarati »o svemu što se događalo u vrijeme rata u BiH« / Prlićeva izjava o zatvaranju logora gotovo je identična otkriću sarajevskog tjednika »Hrvatska riječ«, koji je prije dva tjedna objavio da je Prlićeva navodna zapovijed o formiranju logora bila ključni korak u njihovom zatvaranju

SARAJEVO, 22. kolovoza - Kako je posve izvjesno da su u Haagu već pripremljene ili su u završnoj fazi optužnice vezane za ratne zločine počinjene u hrvatskim koncentracijskim logorima u Hercegovini, u medijima su se pojavile informacije da se na popisu budućih hrvatskih optuženika nalaze generali Slobodan Praljak, Stanko Sopta te bivši visoki policijski dužnosnik, Valentin Ćorić.

U kontekstu haaške istrage tih zloglasnih mjesta spominje se i ime Jadranka Prlića, sadašnjeg zamjenika ministra vanjske trgovine BiH i bivšeg premijera i ministra vanjskih poslova nekadašnje Hrvatske republike Herceg-Bosne. Nakon tih vijesti, Prlić je odlučio prekinuti višegodišnju šutnju o svojoj navodnoj odgovornosti za osnivanje hrvatskih koncentracijskih logora u Hercegovini.

»Mogu reći da smo mi išli u proces dovođenja tih logora u normalnu civilizacijsku mjeru i zatvorili ih. Na taj smo način završili jednu od najnegativnijih epizoda koje su se događale u ratu na teritoriju Bosne i Hercegovine«, kazao je Prlić.

Za hrvatsko-muslimanskog rata, hrvatske su postrojbe otvorile logore za bošnjačke civile i ratne zarobljenike, a najpoznatiji su bili u Dretelju i mostarskom Helidromu. Prema tvrdnjama svjedoka, uz sustavnu torturu zatočenika bilo je i ubojstava.

Iako su ga mediji i pojedinci godinama optuživali da je »potpisao zapovijed o osnivanju logora«, Prlić se dosad ograničavao na izjave »potpisivalo se štošta«. No, sad je progovorio i za »Dnevni avaz« u srijedu izjavio kako će se odazvati eventualnom pozivu iz Haaga.

»Spreman sam razgovarati s mjerodavnim osobama iz Haaga o svemu što se događalo u vrijeme rata u BiH. Ja također smatram da će netko morati odgovarati za formiranje tih logora«, rekao je Prlić.

Da je za Prlića, u ratu premijera tadašnje Hrvatske republike Herceg-Bosne, zainteresiran Haaški sud (iako je još nejasno u kojem svojstvu), potvrdio je i zamjenik hrvatskog premijera Goran Granić.

Prlićeva je izjava gotovo identična otkriću sarajevskog tjednika »Hrvatska riječ« koji je, pozivajući se na bivše visokopozicionirane obavještajne službenike bosanskohercegovačkih Hrvata, prije dva tjedna objavio da je Prlićeva navodna zapovijed o osnivanju logora bila ključni korak u njihovom zatvaranju.

Bit priče je da su logori osnovani izvan sustava tadašnje samoproglašene hrvatske republike u BiH i da je za njihovo zatvaranje bilo nužno da se oni »uvrste u sustav«, odnosno dođu pod ovlasti hercegbosanske vlade, u čemu su ključnu ulogu navodno odigrali tadašnji premijer Prlić i HIS, koji je tada predvodio Ivo Lučić.

Dakle, Prlić i Lučić, odnosno Miroslav Tuđman, sin pokojnog hrvatskog predsjednika, bez sumnje će, budu li pozvani da daju izjave haaškim istražiteljima, inzistirati na svojim zaslugama za zatvaranje logora, čime su prekinute patnje tisuća bošnjačkih zatvorenika.

Da bi se to moglo smatrati vjerodostojnim potvrđuje i činjenica da je Prlić, upravo zahvaljujući zalaganju međunarodnih diplomata, ostao na visokoj poziciji i nakon promjene vlasti u zemlji. Teško je, naime, vjerovati da bi oni koji su lobirali za njegov ostanak u politici, uključujući britanskog i američkog veleposlanika Handa i Millera, to učinili za potencijalnog ratnog zločinca.

Najava dolaska glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte podigla je u Bosni i Hercegovini mnogo prašine. Nagađa se da bi ona u Sarajevo mogla donijeti i optužnice protiv (još) nekih bivših visokorangiranih bošnjačkih dužnosnika, možda čak i Alije Izetbegovića. Takvu mogućnost najavio je časnik za vezu s Tribunalom Vlade Republike Srpske Siniša Đorđević, no Izetbegović je odgovorio da su »oni tu nešto pomiješali« i dodao:

»Koliko znam, Haaški sud od Vlade RS traži da se bavi Karadžićem, a ne Izetbegovićem«, kazao je bivši bošnjački lider, koji je ranije izjavio da je spreman podijeliti sudbinu svojih generala, Alagića, Hadžihasanovića i Kubure.

Alenko Zornija