RIM — Balkanska ekonomska zajednica će možda biti buduća ekonomska struktura stvarana po uzoru sada već bivše Europske ekonomske zajednice, a po nacrtu EU-a, o čemu ovih dana raspravlja zapadna diplomacija. U vrućim danima kolovoza zapadna diplomacija razmišlja što s Balkanom.

"Nastoji se učiniti korak naprijed u omogućavanju Balkanu da izađe iz političke krize i istodobno da se stvore uvjeti za postupni odlazak snaga NATO-a i drugih međunarodnih snaga iz regije u kojoj sada jamče privremeni mir", piše u srijedu list "Stampa" o toj inicijativi stvaranja balkanske ekonomske zajednice prema nacrtu EU-a, čime bi se trebao poraziti rat i stvoriti stabilnost u cijeloj regiji.

Talijanski ministar vanjskih poslova Renato Ruggiero se u srijedu nalazi u Parizu gdje sa svojim kolegom Ubertom Vedrinom raspravlja o toj mogućoj zajednici, a "Stampa" prenosi da je o tome već telefonski razgovarao s američkim šefom diplomacije Colinom Powellom, zatim s njemačkim ministrom vanjskih poslova Joschom Fischerom, europskom povjernikom za vanjske poslove Javeierom Solanom, ruskim ministrom vanjskih poslova Igorom Ivanovom, s kojim će se i početkom rujna susresti u Moskvi.

"Svi su suglasni da je došlo vrijeme da se za stolom raspravi o budućnosti", rekao je Ruggiero o planu koji, po njegovim riječima, ne bi trebao biti duplikatom Pakta stabilnosti, nego bi se novim ekonomskim odnosima na tom prostoru, a po uzoru bivše Europske ekonomske zajednice, trebalo ekonomski tješnje povezati te zemlje kako bi se učvrstio mirovni proces. Ruggiero je vrlo pragmatičan, ocjenjuje "Stampa" i kaže da su potrebne nove inicijative kako bi se dali konkretni odgovori na već preuzete obveze sa summita u Zagrebu 24. studenoga prošle godine između EU-a i zemalja kandidata za proces stabilizacije i pridruživanja, a gdje su bili šefovi država i vlada Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Jugoslavije i Hrvatske.

O toj inicijativi piše u srijedu i list "Piccolo" koji iznosi da je riječ o jednoj staroj ideji koju je lansirala još Clintonova administracija i s koje danas prašinu skida i europska diplomacija jer drži da bez čvršćih ekonomskih veza neće biti niti većih političkih stabilnosti na cijelom balkanskom prostoru. No, kada je prije nekoliko godina tu istu ideju "ali u kojoj nije bio uključen model EU-a", lansirao SAD, ona je naiša na veliko protivljenje Slovenije i Hrvatske koje su taj projekt ocijenile kao ponovno stvaranje onoga što je bila bivša Jugoslavija. Taj prijedlog tada Milošević nije komentirao, ali upravo je njegova šutnja još više izazvala sumnju među diplomacijama u Ljubljani i Zagrebu. Danas su vremena promijenjena.

"Hrvatska koja je u teškoj ekonomskoj krizi iz jedinstvenog balkanskog tržišta mogla bi zasigurno izvući beneficije", ocjenjuje list "Piccolo" projekt o kojem se ovih dana raspravlja među zapadnim diplomatima.

Prema ocjeni Solane možda bi za taj projekt ipak trebalo čekati ne samo smirivanje situacije u Makedoniji nego i izbore na Kosovu i rješenje političke krize u Jugoslaviji. Koliko je o tom projektu upoznata hrvatska diplomacija? Hrvatska već ima određene bilateralne sporazume o ekonomskoj i carinskoj suradnji s nekim bivšim jugoslavenskim državama, pa je prema tome i na određeni način unutar tog projekta o balkanskoj ekonomskoj zajednci koji, dakako, ne ide za stvaranjem nove Jugoslavije, ali koji će, zasigurno, u dijelu hrvatske javnosti izgledati upravo to, odnosno kao pokušaj novog ujedinjavanja balkanskih zemalja.