ZAGREB, 24. kolovoza - Nešto manje od milijardu kuna uštede ovogodišnjem proračunu trebale bi donijeti promjene koje su kao »Nacrt polazišta za utvrđivanje socijalne politike do kraja 2001. i u 2002. godini« u petak na konferenciji za novinare predstavili potpredsjednica Vlade Željka Antunović, ministar financija Mato Crkvenac, ministar branitelja Ivica Pančić, zamjenici ministara zdravstva te rada i socijalne skrbi Ranko Ostojić i Božo Žaja, te Adinda Dulčić, ravnateljica Državnoga zavoda za zaštitu obitelji.

U reformu socijalnog sustava nije se ušlo prvenstveno zbog ušteda u proračunu, nego zbog uvođenja načela pravednosti, rekli su dužnosnici Vlade ustvrdivši da taj prijedlog »balansira između potreba i mogućnosti«. Restrikcije ne smiju znatno pogoditi one kojima treba socijalna solidarnost, ali će pogoditi one koji su ostvarivali prava na temelju različitih statusnih privilegija a ne socijalnih kriterija, istaknula je potpredsjednica Antunović.

Koje će se od predloženih mjera primjenjivati već ove godine, koliko će korisnika pogoditi i koliku će uštedu svaka pojedina mjera donijeti proračunu - još se ne zna. Zna se samo da proračunski deficit u ovoj godini ne smije premašiti 5,3 a u sljedećoj 4,2 posto domaćeg bruto proizvoda, s tim da država ne namjerava povećane rashode pokrivati većim porezima ili novim kreditima. Podsjetimo, mirovine, dječji doplatci i porodne naknade ovogodišnji su proračunski plafon probili za oko dvije milijarde kuna, pa će se najmanje milijarda uštede potražiti u drugim proračunskim stavkama, na primjer u kapitalnim rashodima, odnosno investicijama, subvencijama i tekućim rashodima.

Zasad je jedino izvjesno da se ukupni iznos za dječje doplatke - 2,4 milijarde kuna -u ovoj godini neće smanjiti. Očito odgovarajući na prigovore, učestale u posljednje vrijeme, o navodnoj socijalnoj neosjetljivosti Vlade, Crkvenac je posebno naglasio da je u posljednjoj godini vlasti HDZ za dječje doplatke isplatio 1,13 milijardi kuna.

Istaknuo je da je predstavljeni prijedlog »socijalnog paketa« samo mali dio promjena što ih priprema Vlada ne bi li poduprla povećanje proizvodnje, zapošljavanja i investicija jer su već »ostvarene glavne pretpostavke za preokret u razvojnu ekspanziju koja bi trebala zamijeniti dosadašnju recesiju«.

Novi socijalni sustav trebao bi, tvrdi potpredsjednica Antunović, onemogućiti dosadašnju praksu u kojoj su neke obitelji kumuliranjem socijalnih prava imale veće prihode od onih čiji članovi zarađuju dvije ili tri prosječne plaće. Zbog toga se planira uvođenje limita za iznos koji netko može ostvariti na osnovi socijalnih prava. Razmišlja se i o limitiranju tzv. povlaštenih mirovina, te uvođenju imovinskog, umjesto dohodovnog cenzusa koji je omogućavao zloupotrebe.

Predloženim mjerama pokušat će se spriječiti zloupotreba u isplatama dječjih doplataka i porodnih naknada. Naime, posebice u krajevima uz bosanskohercegovačku granicu zabilježeni su brojni slučajevi da je prijavljeno izuzetno mnogo osoba na jednoj adresi koje su sve korisnici raznih socijalnih prava.