I dok se, primjerice Riječani ne griju na prirodni plin, mnogi će Zagrepčani ove zime morati stegnuti remen i možda prebaciti deku preko leđa budući da je za njih 1. kolovoza grijanje poskupilo za 12,5 posto. Ako zagrebačko Poglavarstvo uskoro prihvati zahtjev gradske plinare, u metropoli će plin poskupjeti za 15 posto, što znači da će kubik, umjesto 1,56 kuna, koštati 1,79 kuna. “Zagrebački električni tramvaj” 1. rujna pak podiže cijenu karte za deset posto, te će ona ubuduće koštati šest kuna.

Hoće li od rujna poskupjeti i mlijeko, još uvijek nije poznato. Najveći proizvodači mlijeka, “Lura” i “Vindija”, u posljednje vrijeme tvrde kako do poskupljenja njihovih proizvoda neće doći, no ako se ono ipak dogodi, činjenica je da će, osim mlijeka, poskupjeti i svi ostali mliječni proizvodi. Za razliku od mlijeka, lijekovi su već poskupjeli, a do kraja godine doći će i do porasta cijene liječničke participacije. Koliko će porasti telefonski računi teško je predvidjeti. Jer, dok HT tvrdi kako poskupljenje neće biti veće od 24 posto, potrošačke udruge tvrde da će u prosjeku računi biti uvećani za 60 posto. Građani koji nazivaju uglavnom brojeve u istoj županiji, početkom rujna platit će račune veće i do 200 posto, uvjereni su u udrugama. “Ne treba očekivati da će ove godine doći do promjene cijene struje i goriva, a što će biti za dvije ili tri godine, teško je predvidjeti, no i dalje će cijena struje biti niža nego u ostatku EU-a”, riječi su kojima je ministar gospodarstva Goranko Fižulić krajem srpnja pokušao uvjeriti sabornike kako reforma energetskog sustava koja započinje 1. siječnja iduće godine, neće donijeti povećanje cijena struje i goriva.

Nakon ministrove konstatacije odmah je na noge ustao dio sabornika, zaključujući kako je neobično da ministar ne zna što će biti nakon 1. siječnja iduće godine, kad na snagu stupa set od pet energetskih zakona čija bi primjena u Hrvatsku trebala dovesti liberalizirano energetsko tržište. Praksa u mnogim tranzicijskim zemljama pokazala je da otvaranje energetskog tržišta i “slobodno” kupovanje struje i goriva sa sobom nosi i njihovo poskupljenje. Prema nekim tvrdnjama, 1. siječnja će se cijena struje povećati za 40 posto, a plina za dodatnih 30 posto. U HEP-u, međutim, vele kako su napisi o 40-postotnom poskupljenju zapravo “pojednostavljivanje situacije”. HEP-ove cijene su trenutno 40 posto niže od cijena struje u Europskoj uniji, pa mediji zaključuju kako će se, izlaskom na slobodno tržište, hrvatska cijena struje odmah izjednačiti s europskom.

B. MRVOŠ