Vjesnik: 27. 08. 2001.
Nemam iluzija, velikosrpska hegemonistička ideja i dalje živi, kaže Čanak
Predsjednik vojvođanske Skupštine Nenad Čanak tvrdi da su se Miloševićevi pristaše uspješno prebacili u druge stranke i sada se predstavljaju kao prvoborci DOS-a / Na jesen će hrvatski jezik biti proglašen kao jedan od jezika u službenoj uporabi u Vojvodini
ZAGREB, 26. kolovoza - Predsjednik vojvođanske Skupštine Nenad Čanak ne krije zadovoljstvo ishodom sjednice predsjedništva DOS-a održane u Novom Sadu, kao prvim korakom za vraćanja autonomije Vojvodini, no za njega je još značajnije obvezivanje Đinđićeve vlade da do 4. rujna pripremi plan mjera za ponovno funkcioniranje vojvođanske administracije, parlamenta i vlade do ustavnih promjena«.
• Jesu li najavljene ustavne reforme na tragu vaših zahtjeva za autonomijom?
- Prvi puta DOS je imao za temu Vojvodinu i njezinu autonomiju. Već smo došli i do konkretnih ustavnih prijedloga Građanskog saveza Srbije. Sve je to manje nego što mislim da bi Vojvodina trebala imati, ali je daleko više
nego što je sada.• Koliko će po Vama buduća autonomija Vojvodine biti slična nekadašnjoj koju je svojedobno ukinuo Slobodan Milošević?
- Teško je odgovoriti. Prvo moramo vidjeti kako će izgledati Ustav Srbije. Mi ćemo naravno inzistirati da naša rješenja uđu u Ustav. Naš je minimum zakonodavna, sudska i izvršna vlast. No, držim da će biti otpora. Jer Milošević je u Haagu, ali on nije bio sam sve ove godine u Srbiji. Ipak ga je podržavala jedna izrazito moćna velikosrpska hegemonistička struja, koja nije nestala 5. listopada prošle godine, već su se njezini akteri nevjerojatnom vještinom prebacili u druge vlakove i sada se predstavljaju kao prvoborci DOS-a.
• Mislite dakle, da je to glavna opasnost uspostavi autonomije?
- Ne smijemo imati iluzija, velikosrpska hegemonistička ideja i dalje živi i protiv nje ćemo se tek sada morati boriti. Milošević je bio toliko ozloglašen da nije bilo teško dogovoriti zajedničku borbu protiv njega. No sa samom hegemonističkom velikosrpskom idejom biti će puno teže se obračunati, jer je duboko ukorijenjena u srpskom društvu..
• Može li Koštunica doista ugroziti Đinđićevu vladu?
- Ne može jedna zemlja imati dva gospodara. Uostalom, Jugoslavija je samo izvozno ime za Srbiju. Savezna država služi samo tome da se Koštunica i Đinđić ne susretnu u istoj ravni. Zato je Koštunica »dobio« vojsku i vanjske poslove, a Đinđić unutarnje poslove i privredu. Tako oni kohabitiraju praveći se da su predsjednici i premijeri dvije različite države, ali ipak nastoje s vremena na vrijeme upasti u tabor onoga drugoga. Koštuničin pokušaj pravljenja paralelne službe državne sigurnosti i pokušaj organiziranja manevara vojski SRJ i RS to jasno dokazuju.
• Pitanje granice na Dunavu ponovo se aktualizira, osobito nakon pretenzija na Kopački Rit. U momentu raspada nekadašnje SFRJ granica na Dunavu zahvaćala je i brojne »džepove« na vojvođanskoj strani.
- Ako se ne redefinira granica, Hrvatska nad tim dijelom svog teritorija neće imati suverenitet. I obrnuto, jer ima mjesta na hrvatskoj obali koja su u katastarskom vlasništvu SRJ. Pitanje je li Dunav granica ili on protiče kroz Hrvatsku. O tome će se morati početi razgovarati, a čini mi se da je to značajnije od pitanja Prevlake.
• Hoće li i kada vojvođanski Hrvati dobiti status nacionalne manjine i pravo na školovanje na hrvatskom jeziku?
- To će biti riješeno već na jesen, na jednoj od sljedećih sjednica Skupštine Vojvodine. Tada ćemo i službeno proglasiti hrvatski jezik jednim od jezika koji je u službenoj uporabi u Vojvodini.
Milan Jelovac