Prvo sito i rešeto Vladina će ekonomska i socijalna politika za iduću godinu (s prvim projekcijama za iduće trogodište) proći danas u Ministarstvu financija, na radnom skupu na koji su Račan, Linić i Crkvenac pozvali osamdesetak vodećih hrvatskih poduzetnika i ekonomskih znanstvenika. Iako ni spomenuti Vladin trojac niti vodeći poduzetnici i ekonomisti nemaju osjećaj da su jedni drugima bili od koristi niti prije 3. siječnja 2000. u sklopu Gospodarskoga foruma SDP-a, pa niti u okviru kasnijega, glomaznog Vijeća ekonomskih savjetnika (koje zapravo ne postoji), danas će se - kako smo mogli čuti od nekolicine pozvanih - svejedno odazvati na poziv iz Katančićeve, da vide ima li Vlada bilo kakvu cjelovitu viziju ekonomske politike na srednji rok, i računa li na bilo kakvu stručnu pomoć i suradnju s poduzetnicima i ekonomistima u njezinu ostvarivanju.

Vladi je, međutim, u ovom času najvažniji medijski efekt toga skupa: nitko neće moći kazati da se uoči koncipiranja rebalansa državnog proračuna za 2001. i njegove projekcije za 2002. godinu nije obratila najvišoj stručnoj, poduzetničkoj i znanstvenoj javnosti, a i sama poduzetnička vrhuška kao i najugledniji domaći ekonomisti dobit će svojih pet minuta da na pravom mjestu kažu svoja “da” ili “ne” već zgotovljenim Vladinim (na)mjerama. Budući da se unazad nekoliko godina iz temelja mijenja vlasnička struktura u cijelom ovdašnjem gospodarstvu, i budući da je 90 posto bankarskoga potencijala već u rukama stranih investitora, a u završnici privatizacijske pripreme za prodaju Ine, HEP-a, Croatia-osiguranja, niza turističkih bisera, preostalih državnih banaka, čak i Janafa, pa i petrokemije, aluminijske industrije i niza poljoprivrednih poduzeća strancima, otvoreno je i pitanje koliki je mogući utjecaj na Vladinu politiku u krugu spomenutih 80-ak ekonomista i poduzetnika. Budući da je većina ciljeva, ograničenja i mjera ekonomske i socijalne politike pod punim nadzorom MMF-a i Svjetske banke, i budući da sindikati otvoreno odbijaju konsenzus s Vladom i poslodavcima o ekonomskoj i socijalnoj politici, tada bi - naiđe li danas na većinsku potporu poduzetnika i ekonomista - Račanova ekipa u Banskim dvorima najesen mogla samo s malo manjim psihološkim utegom provesti bolne rezove u socijalnoj politici i one radi smanjivanja zaposlenosti i troškova u MORH-u i MUP-u.

Kad bi Vlada ostala bez potpore vodećih poduzetnika i ekonomista, oslanjajući se samo na strane bankare i ostale nove većinske vlasnike u hrvatskom gospodarstvu i financijama, te na nove strane zajmove i konačnu rasprodaju ostatka državne imovine strancima, i prije Božića bi pod pritiskom “socijalne bombe” i sve snažnijih udara oporbe bila prisiljena na raspisivanje novih parlamentarnih izbora.

Zato bi pozvani poduzetnici i ekonomisti danas napravili velik posao, ako bi ne samo Vladu nego i najširu domaću javnost mogli uvjeriti da je nakon prodaje banaka strancima i skore prodaje preostalih “bisera” također strancima, u Hrvatskoj moguća bilo kakva - alternativna ekonomska i socijalna politika od ove koju je, pod vanjskim konzaltingom, provodila i Matešina i Račanova vlada. I da, barem usput, opišu dugoročne interesne razlike “dvije Hrvatske” (one manjinske, bogate i bezobzirne, i one većinske, osiromašene i posve beznadne).

ZAGREB – U Ministarstvu financija održat će se danas radni sastanak o ekonomskoj politici hrvatske Vlade u drugom dijelu mandata, s posebnim naglaskom na fiskalnu politiku. Bez obzira na poziv, skupu se neće odazvati ravnateljstvo Hrvatske udruge poslodavaca. Glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević kazao nam je da mu nije jasna svrha takvog skupa. Budući da ne vidi kakve bi koristi mogla donijeti rasprava 80-tak ljudi neće niti prisustvovati sastanku.

Većina poduzetnika ipak će doći na skup, ali više iz znatiželje nego iz bilo kojeg drugog razloga, mišljenja je glavni ravnatelj HUP-a.

M. K.