ŠTO NAKON ODLUKE SPLITSKOG TRGOVAČKOG SUDA O PONIŠTENJU PRODAJE DIONICA "SLOBODNE" MIROSLAVU KUTLI

Što dalje nakon što je Trgovački sud u Splitu poništio Kutlinu kupnju Slobodne Dalmacije, pitanje je na koje mnogi koje se ta presuda i te kako tiče, pravog odgovora nemaju, niti ga mogu imati. Najblaže rečeno, rasplet priče oko splitske novinske kuće bit će zanimljiv i napet, jer se čini da će se brisati prašina sa svih tužbi koje godinama leže po ladicama sudova, rođenih iz pretvorbe "Slobodne" što je poništena u srpnju 1999. godine.

Podsjetimo, splitski je sud proglasio ništavnim ugovor između Splitske banke i Globus holdinga kojim je banka 1993. godine ustupila zagrebačkoj tvrtki Miroslava Kutle 37 posto dionica Slobodne Dalmacije za 3,7 milijuna DEM. Iste te godine Ivan Kapetanović i Mate Vekić su na Zagrebačkoj burzi platili 3,4 milijuna DEM za devet posto dionica "Slobodne", te su nakon što ih je Kutle "preduhitrio", podigli dvije tužbe. Jednu 1993. kojom traže poništenje svih odluka Skupštine dioničara Slobodne Dalmacije i drugu 1996. godine koja je rezultirala ovakvom presudom.

Potanje nam je ovu potonju tužbu i presudu pojasnio njihov pravni zastupnik, splitski odvjetnik Mladen Oštro.

Riječ je o nepravomoćnoj presudi Trgovačkog suda kojom je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja Mate Vekića i Ivana Kapetanovića, protiv tuženika Splitske banke d.d. i Globus grupe d.d. iz Zagreba radi ništavnosti ugovora o ustupanju potraživanja zaključenog 12. svibnja 1993. godine između Splitske banke i Globus grupe. Tim je ugovorom Splitska banka ustupila 37.184 redovite dionice Slobodne Dalmacije nominalne vrijednosti od 3.718.400 DEM tuženiku Globus grupi, tada još Globus holdingu uz sudjelovanje umješača na strani tužitelja Ilije Maršića, Josipa Jovića i Vlahe Majića te umješača na strani tuženika Slobodne Dalmacije d.d.

Sud je presudom zaključio da su tuženici povrijedili pravo preče kupnje drugih dioničara te da su postupili protiv članka 20. Statuta Slobodne Dalmacije d.d. Važnost ove presude jest u tome što ona predstavlja prethodno pitanje za parnicu koja također teče pred Trgovačkim sudom u Splitu koja je u prekidu, kojom Kapetanović i Vekić traže utvrđivanje ništavnosti svih odluka i akata Skupštine dioničara Slobodne Dalmacije d.d. od 4. lipnja 1993. godine.

Ivan Kapetanović nije presretan zbog presude, prije bi se moglo kazati da je suzdržan. Drži kako je žalosno što je tek nakon pet godina donesena presuda:

— Najgore je u svemu tome što date novac, pa vas poslije nitko ništa ne pita. Voljni smo i spremni za jedan korektan ljudski sporazum sa svim ljudima u Slobodnoj Dalmaciji i ne želimo se miješati u uređivačku politiku. Tražili smo i tražimo samo dvije stvari. A to je da se ne smije napadati vjera i država, ne mislim pritom na svećenstvo i dužnosnike, koji su ljudi i treba ih napadati ako su pogriješili. Nadamo se da će ova vlast imati pameti te će u korist grada Splita i Dalmacije napraviti europski list. Mi ne mislimo zarađivati novac na "Slobodnoj". Novac nam ne treba! Vekić ima pet mercedes, ja tri, imamo vile, imanja ... i htjeli smo i želimo, kao Dalmatinci, dati Splitu i Dalmaciji novine kakve zaslužuju.

Na pitanje što dalje, Kapetanović veli da je nakon svih godina skeptičan:

— HDZ je želio vladati novinama, a sada to žele druge stranke, HSLS i SDP, te strahujem da će ta agonija trajati. Nakon ovoga, želimo da nas se pozove na razgovor s Upravom, Nadzornim odborom, Vladom, da postignemo dogovor u korist "Slobodne", a ne da se povlačimo po sudu idućih 10 godina. Znate, nećemo pristati biti instrumentom ničije politike, što su nam već nudili, nego želimo apsolutno neovisne novine koje će živjeti od svojih čitatelja, a ne od dotacija i raznih servisa.

— Za tu sam presudu doznao tek iz novina. U ovome trenutku ne mogu davati nikakve komentare jer jednostavno ne mogu sagledati sve pravne reperkusije i što to znači, kako će se operacionalizirati ta odluka i kojim putovima.

— Uvijek sve po banci, a ja vam tvrdim da nije problem u prodaji dionica, nego u tome što je tada, 1993. godine, Zlatko Mateša, predsjednik Agencije za restrukturiranje (današnji Hrvatski fond za privatizaciju), prihvatio poništenje pretvorbe Slobodne Dalmacije koja je bila obavljena po Markovićevu modelu. Pretvorba je poništena i odlučeno je da se ide drugim sistemom, a pojedinici iz splitskog vrha HDZ-a radili su na tome. A to što se tiče članka 20. Statuta Slobodne o ponudi prava kupnje dionica mora ponuditi društvu i dioničarima, moram reći da je, na sastanku u kancelariji Splitske banke na kojem je bio Upravni odbor Slobodne Dalmacije i ekipa s Dragom Krpinom na čelu, Ivan Kaleb, predstavnik malih dioničara "Slobodne", izjavio u ime svih malih dioničara da oni nisu zainteresirani za dionice "Slobodne".

— Tvrdnja bivšeg direktora ne odgovara istini. Istina je samo da smo se našli u prostorijama Splitske banke gdje sam njezina prvog čovjeka Franu Mitrovića vidio prvi put u životu kao i Miroslava Kutlu, koji nam je predstavljen kao potencijalni kupac Slobodne Dalmacije. Kada je direktor banke pitao članove Upravnog odbora "Slobodne" imaju li išta protiv toga da Splitska banka proda svoje dionice Kutli, svi su članovi bili jednoglasni u tome da nemaju ništa protiv te prodaje, a dva su člana od nas pet bili ljudi iz Splitske banke! Naglašavam da smo tamo našli na zahtjev Splitske banke, a ona je sama odlučivala kada će, za koliko i komu prodati dionice ...

— Trebale su godine da se donese ta presuda koja je sitnica. Pretvorba "Slobodne" je poništena 8. srpnja 1999. godine, a trebalo je pola godine da Upravni sud izda rješenje. Nije istina da su tužbu po kojoj je donesena ova presuda, kako je to pisalo u nekim novinama, podnijeli Ilija Maršić i Josip Jović. Istina je da su Ilija Maršić, Joško Kulušić i Vlaho Majić podigli tužbu protiv Splitske banke i Slobodne Dalmacije u kojoj tvrdimo da banka nije mogla prodati Kutli 37,5 posto dionica "Slobodne" koje je dobila rješenjem Agencije jer se nije poštovao Statut Slobodne, i to Bušićev, Kutlin statut, statut Upravnog odbora na čijem je čelu bio Metod Jurušić. A po tom statutu Splitska banka, Privredna banka Zagreb i Dubrovačka banka moraju u slučajevima da prodaju dionice "Slobodne", te dionice prvo ponuditi malim dioničarima. A mali dioničari nisu bili Vekić i Kapetanović koji su stvarno na Zagrebačkoj burzi platili za devet posto dionica 3,4 milijuna DEM. A Splitska je banka 37 posto Kutli prodala za 3,7 milijuna DEM. Da ih je prodavala na burzi, najmanje je mogla dobiti 12 do 14 milijuna DEM. Vidite, pretvorba po Markovićevu modelu je poništena, ali smo mi mali dioničari ostali s 264.000 DEM uplaćenih dionica. Udruga traži 50 posto dionica plus jedan posto.

Maršić ističe da Vekić i Kapetanović nemaju ništa sa "Slobodnom", već oni imaju posla s državom, te je Udruga na njihovu tužbu samo dala suglasnost. Navodi da je tužba Udruge na zagrebačkom sudu, a na saslušanju Ivana Kaleba i Metoda Jurišića koje je održano na splitskom sudu Jurišić je rekao kako se ne sjeća da je tražio od Splitske banke da proda dionice. Maršić veli da je Državno odvjetništvo dobilo nalog od Radovana Ortynskog, glavnog državnog odvjetnika, da se sve kaznene prijave od 93. godine do danas pregledaju i pročešljaju:

— Pretvorba je poništena prije tri godine, a da je slučaj "Slobodne" procesuiran 1994., kada je mogao biti procesuiran, onda se ne bi dogodio kolaps kakav je pogodio dalmatinsko gospodarstvo. Jer novcem "Slobodne" kupljeni su hoteli "Palace" i "Solitudo", Mirna Rovinj, Prerada, Koteks, Dalma, Jadrantekstil. HDZ je procesuirao Kutlu zbog Tiska gdje mu se ne može ništa dokazati, a ne zbog "Slobodne" gdje dokaza ima. Ovi iz nove vlasti na to su se uhvatili kao glamci i nastavili suđenje umjesto da su se uhvatili pljačke "Slobodne". Tako im se sada smiju i Ivić Pašalić i HDZ.

ZAGREB — Neuspješni su bili svi pokušaji da dođemo do Miroslava Kutle i njegova komentara odluke splitskog Trgovačkog suda. Kutle se, kako smo saznali, odmara negdje na moru. Njegov odvjetnik Anto Nobilo kazao nam je da se je Kutle "izolirao", te da ni on sam ne zna gdje se njegov branjenik nalazi, ali očekuje da će se ovaj tjedan vratiti u Zagreb.

Nobilo nije želio komentirati nagađanja da bi rasplet slučaja zapravo mogao ići na ruku upravo Kutli i njegovoj Globus grupi. Naime, u pravnim krugovima spomenuta odluka je dočekana s podsmijehom, jer u pravilu u takvim slučajevima kod poništavanja ugovora svaka strana vraća ono što je primila. Drugim riječima — Kutle će vratiti dionice, ali i Splitska banka treba vratiti novce koje je dobila za 37 posto dionica Slobodne. Podsjetimo, riječ je bila o paketu dionica nominalno teškom 3,7 milijuna DEM.