Novi list: 30. 08. 2001.

HEP NAJAVLJUJE SKORO POSKUPLJENJE STRUJE RADI OTPLATE SVOJIH KREDITA

Struja skuplja i do 30 posto

Kad tad nužno će morati doći do poskupljenja struje radi naših kredita pomoću kojih ulažemo u sustav, rekao je za naš list HEP-ov glasnogovornik Darko Alfirev

ZAGREB - Dok čelni ljudi Deutsche Telekoma koji će uskoro postati većinskim vlasnikom HT-a hrvatskim građanima poručuju kako je vrijeme da se pomire s poskupljenjem fiksne telefonije i stoički ga podnesu, poskupljenje između redaka najavljuju i u HEP-u koji je posljednji put cijenu struje povećao 1. listopada prošle godine, i to za puno više od najavljenih 25 posto.

Koliko god vrh vlasti šutio o tome, čini se da je još jedno poskupljenje struje neminovno. Najavio je to član HEP-ove uprave Šime Balabanić, poručujući kako će HEP jedino zahvaljujući novom poskupljenju izvući živu glavu i opstati.

Neslužbeno, Balabanić je rekao kako će poskupljenje biti umjereno, a iznosit će između 25 i 30 posto, i to ako HEP uđe u zaduženja zbog izgradnje i održavanja svog sustava. U HEP-ovom Uredu za odnose s javnošču jučer smo saznali kako je Balabanićev postotak proizvoljan i nikako nije predočen Vladi u obliku zahtjeva za poskupljenjem.

“Kad tad nužno će morati doći do poskupljenja struje zbog naših kredita pomoću kojih ulažemo u sustav”, rekao je za naš list HEP-ov glasnogovornik Darko Alfirev. Postotak o kojem Balabanić govori “moguća je razina cijene struje koja bi mogla pokriti HEP-ove investicije”, naglasio je, dodajući kako ove godine HEP planira investirati oko 1,5 milijardi kuna.

Na pitanje hoće li se poskupljenju struje za 25-30 posto nakon 1. siječnja iduće godine priključiti i poskupljenje zbog otvaranja Hrvatske prema slobodnom elektroenergetskom tržištu, u HEP-u odgovaraju kako se dva udara neće dogoditi.

U siječnju, podsjetimo, na snagu stupa set od pet energetskih zakona koji će, prvo velikim, a zatim i malim potrošačima, omogućiti slobodan odabir dobavljača električne energije. Prema nekim pretpostavkama, liberalizacija energetskog tržišta hrvatsku će cijenu struje izjednačiti s europskima, oko 40 posto višim. No, kako tvrde u HEP-u, situaciju ne treba tako pojednostavljivati.

Prema njihovim tvrdnjama, upomoć hrvatskim potrošačima uskočit će Agencija za regulaciju cijena koja će pratiti vjerodostojnost svih troškova i paziti da cijene budu usklađene s gospodarskom situacijom u zemlji i platežnim mogućnostima građana. Otvaranje slobodnog energetskog tržišta ne znači da će automatski struja poskupjeti 1. siječnja, zaključuju.

Vrijeme će pokazati jesu li HEP-ova uvjeravanja bila točna. Po svemu sudeći, od poskupljenja struje s kojim će graditi i održavati infrastrukturu, HEP neće odustati, no činjenica je da će hrvatski građani na vlastitom džepu osjetiti i otvaranje tržišta prema Europi.

Bojana MRVOŠ