Prijedlog dopuna Zakona o najvišoj mirovini odaslan je u Vladu. Ima, praktički, tek tri člana. Prvi govori o utvrđivanju najviše mirovine za sve osiguranike po Zakonu o mirovinskom osiguranju. Drugi govori o načinu izračuna najviše mirovine, a dopuna je članak koji govori da se i za mirovine utvrđene po posebnim propisima propisuje najviša mirovina - dvije najviše mirovine stečene za 40 godina staža u bruto iznosu, što je, izračunali su stručnjaci, 12.400 bruto, odnosno 9343 kuna neto (za grad Zagreb jer je uračunat i porez i gradski prirez). Prijedlog ovog zakona ići će na prvu jesensku sjednicu Sabora, po hitnom postupku.

Smanjenje povlaštenih mirovina po progresivnim stopama u ovoj će godini biti izvedeno izmjenama Zakona o izvršenju državnog proračuna. Smanjio bi se dio mirovine, odnosno naknade plaće u dijelu ostvarenom pod povoljnijim uvjetima, za koji sredstva osigurava državni proračun. Mirovine od 2500 do 3000 kuna smanjile bi se osam posto, one od 3000 do 4000 kuna 12 posto, od 4000 do 5000 kuna 16 posto, a mirovine od 5000 kuna i više 20 posto. Predloženo je da tako smanjena svota mirovine, odnosno naknade, ne može biti manja od 2500 kuna. Smanjenje bi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje proveo bez donošenja rješenja, a bio bi obuhvaćen 57.091 korisnik. Mjera smanjenja povlaštenih mirovina računa se kao privremena jer trajnog smanjenja mirovina može biti tek kad se izmijene zakoni i drugi propisi kojima su ostvarene, što se očekuje u idućoj godini. No, je li to zakonito? Jedini komentar koji smo uspjeli dobiti u petak od odgovornih jest da nema norme u Ustavu kojom se jamče stečena prava. Još jasnije, rečeno nam je, i u Ustavu, ali i prema nekim presudama Ustavnog suda, država može obaviti korekcije prava u skladu s gospodarskim mogućnostima zemlje. U slučajevima povlaštenih mirovina radi se o umanjenjima visina, a ne prava, rečeno je. Zanimljivo će biti saslušati što o ovom tumačenju misle saborski zastupnici, koji su prešutjeli slično rezanje mirovina kad je obavljeno na ostalim umirovljenicima.

U deset povlaštenih kategorija ima 181.231 umirovljenik. No, past će mirovine 184 umirovljena saborska zastupnika, 28.768 umirovljenih hrvatskih branitelja, 103 redovita člana HAZU te 2809 pripadnika djelatnog sastava Hrvatske vojske.

Mirovina će se najprije sniziti po progresivnim stopama, no ne svima na isti način. Naime, mirovine su najprije izračunane prema zarađenom, pa onda prema dodatku, odnosno povlastici plaćenoj iz državnog proračuna. Primjerice, u prosječnoj mirovini saborskog zastupnika od 10.251 kune prosječno se iz proračuna plaćaju 3752 kune. Dakle, smanjenje će biti samo na taj dio od 3752 kune, a ne na cijelu mirovinu.

Bez obzira na progresivno smanjenje mirovina, pod udar najviših mirovina najvjerojatnije će do kraja godine pasti (po abecednom redu): Srećko Bijelić (sada 10.392 kune mirovine), Božo Biškupić (11.097 kuna), Žarko Domljan (13.749 kuna), Miroslav Kiš (11.838 kuna), Nikola Obuljen (10.681 kunu), Đuro Perica (10.676 kuna), Ante Tukić (10.820 kuna), Antun Vrdoljak (12.124 kune), Ivan Parać (11.775 kuna), Marko Širac (11.063 kune) i Milan Ramljak (13.573 kune). Njima će se, u prosjeku, mirovina smanjiti po 1500 kuna.