Do kraja godine u Zagrebu pokrenut će se oko 9500 stečajeva u trgovačkim društvima, najavila je predsjednica Trgovačkog suda Vesna Buljan. U Zagrebu i Zagrebačkoj županiji od 1991. do 31. kolovoza ove godine, prema registru Trgovačkog suda, evidentirano je 497 stečajnih dužnika. Stečajni postupak otvoren je u 339 tvrtki, a 158 tvrtki koje su predložene za stečaj još čekaju da se suci njima pozabave.

Najviše posla u Trgovačkom sudu bilo je lani kada je zaprimljeno 119 predmeta, a ove je godine stečaj predložen za 81 tvrtku. Prvih godina pretvorbe i privatizacije stečaj je predložen za malo poduzeća. Do 1996. samo je 17 tvrtki završilo u stečaju. - Svi su se stečajevi iz prve polovice devedesetih dovršili, sud se njima više ne bavi i svi su vjerovnici podmireni. Nijedan stečaj nije neraspoređen, a u 158 tvrtki koje smo registrirali kao stečajne dužnike i u kojima nije otvoren stečaj još se ispituju podaci za otvaranje postupka. Najviše je stečajeva ove godine pokrenula država, odnosno Ministarstvo financija, a to se nije prije događalo. Država se napokon počela zanimati za svoj novac. Mora se omogućiti tvrtkama koje dobro rade da uistinu posluju. A prije nekoliko godina kao da je bilo nepristojno pitati dužnika da plati. Tih 9500 do kraja godine pokrenut ćemo po službenoj dužnosti, prema podacima koje smo dobili od ZAP-a - kazala je V. Buljan.

- Tvrtke koje su se oslanjale na tržište bivše države i istočne Europe izgubile se poslove i morale su završiti u stečaju. No osnovni je problem poduzeća koja su završila u stečaju privatizacija. Pojedinci i tajkuni pokupovali su za mali novac mnogo tvrtki i interes im je bio da što prije iz njih izvuku novac. Osim toga, radnici i sindikat koji su željeli spašavati poduzeća nisu imali mjesto u nadzornim odborima. Mnogo stečajeva potaknule su banke koje su uzimale velike kamate na obrtna sredstva i ta politika visokog profita uništila je naše gospodarstvo. Podržavam ideju potpredsjednika Vlade Slavka Linića o stečaju s preustrojem jer bi tvrtke mogle nastaviti poslovati s novim računom, no u vezi s tim banke pružaju otpor - kaže D. Gašparović. Trgovački sud sporo radi jer nema dovoljno educiranih stečajnih upravitelja. Primjer je stečaj Komercijalne banke, u kojoj se još ništa nije pokrenulo.

Povjerenik Hrvatske udruge sindikata Mario Iveković kazao je kako je osnovni uzrok stečaja u većini poduzeća loše provedena privatizacija i bankovni krediti s visokim kamatama.

- Banke su bile zaštićene i visokim kamatama uništili su kapital tvrtke. Primjer je Nama u kojoj je bilo više uprava, ali se ništa nije moglo napraviti i više od 50 posto radnika ostalo je bez posla. Stečaj je zlo jer se ne provodi kako treba. Osnovno je u stečaju da se isplate vjerovnici, no to se uopće ne provodi, a radnici ne dobiju ni minimum zajamčenih prava. Radnici u "Šavriću" dobili su samo troškove stečajnog postupka i više neće dobiti ni lipe - rekao je M. Iveković. No ima tvrtki koje su ipak izbjegle propast, a Iveković navodi "Bratstvo" u kojem je proveden stečaj s preustrojem te "Rapid), u kojem je stečaj otvoren 1996. godine, ali je nakon promjene dva stečajna upravitelja počela proizvodnja alata i već dva mjeseca šezdeset radnika radi i dobiva plaću.

- Stečaj je bio posljedica lošeg vođenja. Radnici nisu dobivali plaću pa je organiziran štrajk. Sada smo konsolidirani i još nam preostaje imovinski riješiti status nekretnina, od čega ćemo isplatiti vjerovnike i početi normalno poslovati. Stečaj je bio dobro rješenje jer smo uklonili takozvane čimbenike smetnji, a bila je riječ o menadžerskoj nesposobnosti i lopovštini. "Dioki" bi bio i prije saniran da je stečaj prije otvoren - kaže N. Bonači, i zaključuje kako ne treba čekati stečaj kao posljednje rješenje. Čim se uvide stečajni uvjeti, uprava bilo koje tvrtke treba otvoriti stečaj, a ne čekati da to urade radnici ili sindikat.

Domagoj Zovko