Slobodna Dalmacija: 04. 09. 2001.

UOČI POČETKA HAAŠKOG SUĐENJA MLADENU NALETILIĆU I VINKU MARTINOVIĆU

TUTA ODLUČIO "PROPJEVATI"?

Tutin odvjetnik Krešimir Krsnik je neposredno prije odlaska u Haag, gdje suđenje dvojcu počinje 10. rujna, u Hercegovini još istraživao činjenice - Štelin odvjetnik Branko Šerić tvrdi da njegovu branjeniku želi suditi na temelju široke zapovjedne odgovornosti

Piše: Bisera LUŠIĆ

Apsolutno nije točno da je moj klijent Vinko Martinović "propjevao" ili da želimo odgovornost probaciti na nekoga drugog. Na Sudu ćemo pobiti teze tužiteljstva i početak suđenja dočekujemo maksimalno koncentrirani, i jedva čekamo krenuti s poslom. Inzistirat ćemo na tome i, uvjeren sam, dokazati da postoji disproporcija odgovornosti Štele koja stoji u optužnici i njegove stvarne odgovornosti oko sukoba u Mostaru.

Prema optužnici, ispada da je Vinko Martinović Štela bio apsolutni vladar rata i mira ne samo na području Mostara nego i Bosne i Hercegovine, i to namjeravamo pobiti tako da ćemo pokazati da se njegova odgovornost protezala na području od sedamdesetak metara oko mostarskog Bulevara i Doma zdravlja - kazao nam je u ponedjeljak odvjetnik Vinka Martinovića Štele Branko Šerić, koji je doputovao u Haag kako bi se pripremio za početak suđenja njegovu klijentu, koje počinje s prvim radnim danom idućeg tjedna, odnosno 10. rujna.

Suđenje Mladenu Naletiliću Tuti i Šteli, koji su optuženi za teška kršenja zakona i običaja ratovanja, zločine protiv čovječnosti i kršenje humanitarnog prava temeljem individualne i zapovjedne odgovornosti, započet će izvođenjem dokaza i ispitivanjem svjedoka koje će pozvati tužitelj Tribunala Kenneth Scott, a Šerić nam je kratko kazao da će među njima biti i "spektakularnih" svjedoka. Takvi svjedoci govorit će o činjeničnom kontekstu početka hrvatsko-bošnjačkog sukoba i uloge optuženika u njemu od 1993. godine nadalje. Međutim, uglavnom se radi o svjedocima koji traže određeni stupanj zaštite.

Odvjetnik Šerić naglašava da se u optužnici Štelu ne tereti ni za jedan konkretni zločin, već kao zapovjednika postrojbe temeljem široko tumačene zapovjedne odgovornosti pa obrana namjerava pobiti namjere tužitelja da se radilo o etničkom čišćenju i Štelinoj umiješanosti u osmišljavanje, provedbu ili poticanje takvih planova. Realna predviđanja su da bi se cjelokupna sudska rasprava trebala dovršiti do ljeta iduće godine.

Štelina obrana najavila je Sudu ukupno 105 svjedoka, no odvjetnik Branko Šerić naglašava da Sud nastoji izvršiti pritisak kako bi se taj broj smanjio.

- Broj od sedamdeset svjedoka je minimum na koji obrana može pristati - upozorava odvjetnik Šerić.

U optužnici protiv Mladena Naletilića Tute i Vinka Martinovića Štele navodi se da je Tuta kao zapovjednik Kaženjeničke bojne aktivno sudjelovao u upravljanju tom jedinicom, odlučivao o logističkim i taktičkim pitanjima, a vlast je provodio u izravnim zapovijedima. Štela je pak bio zapovjednik oružane grupacije HOS-a 1992. godine, da bi kasnije prešao u Kažnjeničku bojnu gdje je vršio funkciju zapovjednika podjedinice "Vinko Škrobo" te sudjelovao u vojnim akcijama.

U kontekstu progona civilnog stanovništva, Tutu se, pored ostalog, tereti da su pod njegovim zapovjedništvom civili i ratni zarobljenici odvedeni u logor na Helidromu, gdje su pripadnici Kaženjeničke bojne maltretirali i mučili zatočenike ili ih koristili kao živi štit. Štela se pak u optužnici smatra odgovornim za ubojstvo Nenada Harmandžića kojega su Šteli podređeni vojnici premlatili i ubili, a da Vinko Martinović, kao zapovjedno nadređeni, taj zločin nije sankcionirao.

Tutin odvjetnik Krešimir Krsnik također je u posljednjoj fazi priprema za početak suđenja u Haagu. On je, neposredno prije odlaska u Haag proveo još neko vrijeme "na terenu", odnosno u Tutinom rodnom kraju u Hercegovini, a nepotvrđena je informacija da je angažirao nekoliko posebnih istražitelja, bivših obavještajaca, kako bi prikupili dodatne informacije s terena. S obzirom da je Krsnik ostao nedostupan novinarima, nije potvrđena niti iznenadna kooperativnost njegova klijenta u Haagu koji je, tvrde izvori u Scheveningenu, nedavno odlučio surađivati s Tribunalom i otvoreno progovoriti o zbivanjima i liniji zapovijedanja u vrijeme bošnjačko-hrvatskog rata u Bosni i Hercegovini, zbog čega su se za svoju sudbinu na haaškoj listi potencijalnih optuženika istinski zabrinuli bivši čelnici političkog, vojnog i obavještajnog vrha u susjednoj državi.