Nakon povratka s godišnjeg odmora, glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog u ponedjeljak je dočekao zahtjev Vlade da Državno odvjetništvo sastavi izvještaj o tome što je učinjeno na procesuiranju ratnih zločina na područjima posebne državne skrbi. Što bi Vlada točno htjela, u Državnom odvjetništvu nisu posve razumjeli pa je zbog toga dogovoren sastanak Radovana Ortynskog sa zamjenikom premijera Goranom Granićem. Tužitelji žele znati za koje razdoblje Vlada traži izvještaj i za koje područje, a kažu i da takav izvještaj nije moguće sastaviti za kratko vrijeme. No, bilo bi to prvi put da se sastavi cjelovit izvještaj na odgovornoj adresi. No, do procesuiranja slučaja Gospić, u kojem su okrivljeni i Tihomir Orešković i Mirko Norac, ubojstva i nisu kvalificirana kao ratni zločini.

Posljednji takav izvještaj u svojoj tzv. Bijeloj knjizi sastavio je Zvonimir Šeparović u vrijeme kada je bio ministar pravosuđa, kako bi - zbog spora o izručenju Tute i Štele - dokazao kako Hrvatska surađuje s Haaškim sudom. U tom izvještaju navode se i zločini (koji nisu okvalificirani kao ratni) počinjeni u vezi s "Olujom" i "Bljeskom". Šeparovićeva Bijela knjiga bilježi ukupno 45 ubojstava za i nakon oslobodilačkih akcija, a od toga su 32 žrtve nepoznatih počinitelja. Dotle, izvještaj Hrvatskog helsinškog odbora pobraja 410 ubijenih u južnom sektoru i 267 u sjevernom sektoru. Na području oslobođenom u "Oluji" HHO tako bilježi ukupno 677 žrtava, a Bijela knjiga 45.

Kako je tekla jedna istraga, opisuje jedan od državnih odvjetnika. Na početku rata, 1991. godine, ubijen je Srbin koji je imao kuću na prvoj crti i za kojega je netko posumnjao kako daje signale suprotnoj strani. Državno odvjetništvo od policije je dobilo prijavu, leš je obduciran, no policija počinitelja nikad nije otkrila. U Državnom odvjetništvu kažu kako u takvim slučajevima, jer sami nemaju istražnih tijela, ne mogu učiniti ništa. No, ipak bi bilo jako dobro da se svi takvi slučajevi pobroje.

S. Perica