Vjesnik: 06. 09. 2001.

Četvorica osumnjičena za ubojstva civila u skradinskom zaleđu za vrijeme i nakon Oluje

Nakon višemjesečne istrage, istražnom su sucu sprovedeni B. B. (31) iz Šibenika, A. M. (25) iz Lišana Ostrovičkih, J. R.(26) iz Makarske i L. V. (24) iz Trilja, a svi se terete za više kaznenih djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i civila / Moguće je da su neke akcije i odmetnički avanturistički pohodi koji nemaju nikakve veze sa zapovjednom hijerarhijom, rekao je županijski državni odvjetnik Željko Žganjer

ŠIBENIK, 5. rujna - U povodu uhićenja četvorice iz Šibenika, Trilja i Makarske koji su nakon kriminalističke obrade privedeni istražnom sucu Županijskog suda u Šibeniku, u Policijskoj upravi u Šibeniku konferenciju za novinare u srijedu održali su načelnik policije Goran Pauk, načelnik kriminalističke policije Zdravko Sedlar i županijski državni odvjetnik Željko Žganjer.

Potvrđeno je da su nakon višemjesečne istrage istražnom sucu privedeni B. B. (31) iz Šibenika, A. M. (25) iz Lišana Ostrovičkih, J. R. (26) iz Makarske i L. V. (24) iz Trilja. Svi se terete za više kaznenih djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i civila.

B. B. (Boris Bačelić) iz Šibenika bio je za vrijeme »Oluje« jedan od zapovjednika Izviđačke satnije 113. brigade HV-a. Tereti ga se da je 11. kolovoza 1995. u mjestu Prokljanu, u zaseoku Damjanićima, dogovorno i unaprijed isplanirano sa svojim ročnim vojnicima A. M.-om, J. R.-om i L. V.-om vatrenim oružjem ubio bračni par N. Damjanić (82) i M. Damjanić (70). Tijela ubijenih su spalili.

Dan prije, 10. kolovoza popodne, u mjestu Zečevu trojica osumnjičenika - B. B., A. M. i J. R. - kao pripadnici voda Izviđačke satnije 113. brigade HV-a, pod zapovjedništvom natporučnika B. B.-a, zarobili su pripadnika poražene »vojske RSK« V. M.-a (48) i odveli ga na strijeljanje.

U popodnevnim satima 5. kolovoza 1995. godine, svih četvero osumnjičenih i prijavljenih su u mjestu Bribirske Mostine, u zaselku Pavići, uz cestu zatekli civila B. M.-a (48) i usmrtili ga pucanjem iz vatrenog oružja na mjestu na kojem su ga i zatekli.

Goran Pauk, načelnik PU šibensko-kninske, izjavio je kako je žrtve iz Damjanića pokopala rodbina, žrtva iz Zečeva dosad nije pronađena iako postoje spoznaje o mjestu ukopa, a žrtva iz Pavića nakon obavljenog očevida humano je sanirana i pokopana.

Istragom je ustanovljeno da su četvorica osumnjičenih i prijavljenih, kao i neke druge osobe iz iste postrojbe, počinili i druga kaznena djela ratnog zločina ubojstva civila po selima skradinskog zaleđa, pa se kriminalistička obrada nastavlja.

Županijski državni odvjetnik Željko Žganjer pojasnio je da se osumnjičenici terete za kaznena djela po starom kaznenom zakonu, iako je 1998. na snagu stupio novi zakon. Naime, u ovom je slučaju odlučeno da se osumnjičenicima sudi po starom zakonu koji je vrijedio u vrijeme počinjenja kaznenih djela. Stari zakon za ovakva kaznena djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva propisuje manju zatvorsku kaznu - zapriječenu kaznu u maksimalnom trajanju od 20 godina - a novi zatvorsku kaznu dugotrajnog zatvora i do 40 godina.

Prema Žganjerovim riječima, četvorica osumnjičenika su na ispitivanju kod istražnog županijskog suca, a nakon toga uslijedit će donošenje rješenja o zadržavanju u pritvoru koje maksimalno može trajati šest mjeseci. Nakon rješenja o pritvoru uslijedit će otvaranje kaznenog postupka, odnosno podizanje optužnice.

Na novinarski upit da pojasni sumnjiče li se četvorica - odnosno postoje li indicije - da su neki od njih počinili zločine u Varivodama i Gošićima, Žganjer je odgovorio kako se zasad ova skupina tereti za navedena kaznena djela koja nemaju dodirnih točaka s Varivodama i Gošićima. Slučajevi ubojstava u Varivodama i Gošićima dogodili su se kasnije od kaznenih djela za koja se sad tereti navedena četvorica.

Kad je riječ o sudskom predmetu Varivode i Gošići, Žganjer je rekao kako je teško - a nije ni uputno - komentirati sudski postupak koji još traje. »Jesu li osobe koje se sada terete za ubojstva 16 civila u Varivodama i Gošićima i počinile ta ubojstva, pravorijekom će odlučiti sud«, izjavio je Žganjer.

Na komentar novinara kako se za ubojstvo staraca u Prokljanu znalo odavno, kao i za počinitelje, Žganjer je rekao kako »Državno odvjetništvo sve donedavno nije znalo za počinitelje. Moguće je«, dodao je, »da su neki dijelovi sustava znali za počinitelje«.

Odgovarajući na pitanja novinara, na konferenciji se čulo kako je B. B. umirovljen i ima određeni postotak invalidnosti, nitko od četvorice ranije nije bio kazneno tretiran. Tri su osobe u vrijeme počinjenja kaznenih djela bile mlađe punoljetne osobe s netom navršenih 18 godina, a jedna je osoba bila punoljetna.

Prema riječima Zdravka Sedlara, četvorica nisu uhićeni u kućama ili na radnom mjestu, kako se nagađalo, nego na ulici, i nitko od njih nije pružao otpor prilikom uhićenja.

Na upit jesu li međunarodne organizacije od hrvatskih pravosudnih tijela tražile rasvjetljavanje ovih zločina, Goran Pauk je odgovorio kako međunarodne organizacije urgiraju i kod mnogo blažih kaznenih djela, a Željko Žganjer je rekao:

»Zakonska je obveza hrvatskih pravosudnih tijela i policijskog sustava da otkrije sve počinitelje kaznenih djela, pa tako i kaznena djela ratnog zločina. Postoje u tom smislu i obveze koje proizlaze iz deklaracija koje je usvojio Sabor. Postoje i određene obveze. Dopuštam mogućnost«, nastavio je s pojašnjenjem državni odvjetnik, »da u kontekstu ovih kaznenih djela, koja su predmet postupanja u Šibeniku, a sutra možda u nekom drugom gradu u Hrvatskoj, i Haaški tribunal može cjelovitije i potpunije sagledati zapovjednu odgovornost eventualnih osumnjičenika iz RH. Ukoliko se, naime, razjasne sve okolnosti, kako i na koji način je došlo do nekih zločina, dakle ako uspijemo cjelovito i potpuno razjasniti sve okolnosti tih događaja na našem, ali i na drugim područjima Hrvatske, onda zapravo i u kontekstu toga Haaški tribunal može potpunije i razboritije ocijeniti eventualnu zapovjednu odgovornost nekog od hrvatskih vojnih časnika. Dakle, procijeniti je li ta osoba mogla znati, spriječiti ili eventualno naknadno procesuirati te počinitelje. Moguće je da su zapravo neke akcije i odmetnički avanturistički pohodi koji nemaju nikakve veze sa zapovjednom hijerarhijom«, rekao je Žganjer.

Jadranka Klisović